Sarajevski dani poezije opstaju uprkos minimalnim prihodima Društva pisaca BiH
Prvi dan 58. izdanja Sarajevskih dana poezije otvoren je press konferencijom na kojoj su se obratili Nazif Hasanbegović, predsjednik Organizacionog odbora, Mile Stojić, predsjednik Programskog savjeta i Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH koje je i glavni organizator ovog događaja.
Također, prvog dana ovog festivala u Collegium Artisticumu otvorena je i slikarska izložba "Izbor – Druga priča", a za ideju i realizaciju ove izložbe bili su zaduženi Džeko Hodžić i Udruženje "Svjetske umjetničke igre" za BiH.
Na izložbi se mogu pogledati radovi Muhameda Bajramovića, Džeke Hodžića, Hamzalije Muhića, Edina Numankadića i Halila Tikveše, a interesantno je da je otvorena stihovima Fadile Nure Haver, Muje Musagića, Ljubice Ostojić, Gorana Simića i Mustafe Zvizdića.
Isto tako, sutra će u bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u 19:30 sati biti upriličena promocija novog broja književnog časopisa Život, na kojoj će govoriti Almir Bašović, glavni i odgovorni urednik, te Matija Bošnjak, Dragana Tripković i saradnici časopisa.
Osim domaćih i regionalnih pjesnika, na ovogodišnjim Sarajevski danima poezije svoje stihove će sarajevskoj publici čitati i stvaraoci iz Austrije i Luksemburga.
"Suštinski, prihodi Društva pisaca BiH su nula KM. Mi opstajemo kroz neke grantove, svake godine grebemo, mučimo se da bismo došli do sredstava. To je tako. Međutim, mislim da je veći problem nezainteresiranost ljudi za manifestacije ovog tipa, čak i samih umjetnika. U Sarajevu imamo barem stotinu onih koji su članovi Društva pisaca BiH, a ne možete 'nahvatati' više od njih deset da bi uopće došli na manifestacije koje organiziramo. Svi umjetnici su geniji, ali rijetko ćete vidjeti da kolega podrži kolegu. Ista situacija je i s drugim umjetnicima, ne samo s književnicima. Rijetko ćete vidjeti da je neki slikar odlučio podržati drugog kolegu slikara", kazao je Nenad Tanović iz Društva pisaca BiH.
On kaže da je stvar kućnog vaspitanja da podržite svog kolegu ako radi nešto što je kvalitetno i što zaslužuje podršku. Tačnije, ako se neko bavi književnošću, on govori kako bi pravilo trebalo biti da odete na literarne i slične manifestacije.
"Mi uopće ne znamo na čemu smo kada je riječ o narednoj godini. Mi moramo tražiti, moliti, kumiti i preklinjati. Jednostavno, nemamo stalni izvor prihoda kako bismo nešto dugoročno planirali. Ruku na srce, dobijemo određene finansijske injekcije od Grada Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta FBiH, ali smo uvijek prinuđeni tražiti i dodatne sponzore. Želimo da onaj ko dobije nagradu Bosanski stećak dobije i barem pristojnu novčanu nagradu. Trudimo se da objavimo i knjigu tog autora, čije primjerke uglavnom dijelimo bibliotekama, jer danas, nažalost, niko ne kupuje knjige", dodao je.
Do kraja ovogodišnjih Sarajevskih dana poezije Nenad Tanović ističe da je vrijedno poetsko mapiranje grada "Sarajevska groblja – Mjesta gdje je zemlja najbliža nebu", na kojem će učestvovati upravo Nenad Tanović, zatim Ahmed Burić, Nazif Hasanbegović i Merima Ivković, a naglašava i multimedijalnost same manifestacije koja se odražava kroz brojne izložbe.
"Imate li igdje u Evropi grad s više od stotinu grobalja? Koliko ja znam, Sarajevo je po tome jedinstveno. Svaka džamija u Sarajevu ima mali harem, gdje imaju i mala groblja. Mi želimo Sarajevske dane poezije obilježiti i mapiranjem sarajevskih grobalja. Isto tako, ovogodišnjim izdanjem festivala se trudimo da napravimo jednu multimedijalnu prezentaciju različitih umjetnosti i umjetnika, pošto je umjetnost jedna, bez obzira na to da li je literarna, likovna ili muzička", zaključuje Tanović.
