Sjećanje na Aliju Isakovića: Bio je važna lokomotiva u bh. društvu i reafirmaciji bosanskog jezika
Iz Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" koja je organizovala ovaj događaj u Centru za kulturu Mostar ističu kako se rijetko dogodi da se poklope četiri godišnjice jednom vrsnom književniku i intelektualcu kakav je bio Alija Isaković.
Isaković je priredio više djela muslimanskih pisaca, među kojima je prva antologija muslimanske književnosti "Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973., zbornik radova "Hasanaginica, 1774.-1974.", anegdote Nasrudina-hodže 1984., te s Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900.-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' Muslimana" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić ističe da je Alija Isaković bio jedan od najznačajnijih pisaca, koji je svojim djelom obilježio bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, ali i književnik koji je svojim sveukupnim društvenim i kulturnim radom nadišao te okvire.
"Postao je simbol afirmacije kulturnog identiteta Bošnjaka i BiH. Od kraja 60-ih godina 20. stoljeća je jedan od nosioca procesa reafirmacije bosanskog jezika, koji je tada bio potisnut", kazao je Kodrić.
Podsjeća da je Isaković pokrenuo procese prisjećanja bosanskog jezika, tvrdeći da se u višestrukoj jezičnosti bivše Jugoslavije mora pronaći mjesta i za bosanski jezik, ne kao fiktivnog već jezika koji ima svoje povijesne temelje.
"Vrhunac tog njegovog nastojanja je njegov 'Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku', kao i upute za izradu suvremenog bosanskog pravopisa", naglasio je Kodrić.
Alija Isaković je svojim djelima, kako ističe pokazao književno-povijesnu realnost postojanja bošnjačke književnosti kao takve.
"Tu je i veoma važno djelo 'Biserje' gdje književnim primjerima od 15. stoljeća do njegovog doba pokazuje realnu egzistenciju te književnosti, a koja je do danas ostala najveća antologija i temelj onoga čime se mi bavimo. On je zaslužan i što je zbornikom 'Hasanagica' simbolički, tu bošnjačku baladu vratio kući", rekao je Kodrić. Naglašava da je to samo dio iz opusa bogate biografije Alije Isakovića koji je jedinstvena ličnost kulturne, književne i društvene povijesti bošnjačkog naroda.
Književnik Hadžem Hajdarević ističe kako postoje određeni pojedinci kojima je sudbina omogućila da budu lokomotive u određenim društvenim, kulturnim i mnogim drugim procesima, a da je u BiH ta važna lokomotiva bio upravo Alija Isaković.
"Bio je pisac, lingvist, jedan od velikih društveno- kulturnih aktivista, koji je jako zadužio generacije ", kazao je Hajdarević.
Ističe kako ga čita kao velikog putopisca i sjajnog dramatičara, pripovjedača, te važnog romanopisaca koji je romanom 'Pobuna materije' pomjerio granice žanra romana.
Ali je, kako naglašava jako važna i njegova uporna borba o jačanju svijesti o materinjem jeziku i o bosanskom jeziku, gdje je njegov rječnik, "Karakteristične leksike bosanskog jezika" objavljen 1992. godine, jedna od važnih činjenica u kulturnoj i naučnoj novijoj povijesti BiH.
"Naravno rječnik je kao kruna njegovog dugogodišnjeg zalaganja da se generacije koje pripadaju bosanskom jezičkom nasljeđu snađu u tome i da vjeruju u vlastito nasljeđe. Alija je svojim čitavim životom bio na tom putu i vječitom naporu da se uspije i da ovdašnji čovjek ima zdraviji odnos i prema jeziku i prema zemlji koja baštini taj jezik", kazao je Hajdarević.
Emina Kečo-Isaković , supruga Alije Isakovića ističe kako se on nije bavio politikom nego književnošću, ali da u današnje vrijeme jako nedostaje njegov mir, razboritost i želja za dijalogom.
"Ne treba zaboraviti da je bio pionir u mnogim književnim trenucima koja su i za narod i jednu državu ključni, od djela o jeziku, književnosti, do historijskih koja su nam dobar putokaz s kojeg ne treba skretati da bi nam svima bilo bolje" zaključila je Kečo-Isaković
