Nakon što je na Dan teatra, 27. marta objavljena internacionalna i regionalna selekcija ovogodišnjeg Festivala, po završeku pozorišne sezone finalizirana je i bh. selekcija za MESS, saopćeno je iz Festivala MESS.
Ove godine je prijavljeno 11 pozorišnih produkcija iz Bosne i Hercegovine, koje je pogledala ovogodišnja festivalska selektorica, pozorišna kritičarka Nina Ožegović.
- Bez obzira na njihove različite konačne domete i raznolike žanrovske i stilske predznake, može se zaključiti da teatar Bosne i Hercegovine ima velike kazališne potencijale jer smiono, bez straha i okolišanja, služeći se raznolikim teatarskim sredstvima te postavljajući i neugodna i bolna pitanja koja još izazivaju zazor, živo korespondira sa stvarnošću, a istodobno nudi gledateljima uzbudljiv kazališni doživljaj - navela je Ožegović u obrazloženju odabira predstava.
Kao razlog što je izabrala upravo te predstave navodi činjenicu da one svojom estetikom, rediteljskom postavkom, glumačkom igrom te porukom koju šalju zaslužuju biti dijelom jednog od najznačajnijih pozorišnih festivala u Evropi.
Smatra da predstava "Sjećaš li se Doli Bel" odskače od ostalih produkcija po inovativnoj režiji Kokana Mladenovića, izvrsnoj dramaturškoj obradi i reinterpretaciji Sidranove priče, uvjerljivim glumačkim kreacijama te vrlo jednostavnim ali značenjski nabijenim scenskim rješenjima.
To, mišljenja je Ožegović, nije rezultiralo samo vrlo uspješnim kazališnim remakeom kultnog Kusturičinog filma, nego i samosvojnim djelom specifične poetike i snažne simbolike.
- Mladenović je u prikazu Sarajeva iz '60-ih i tipične komunističke obitelji iz toga razdoblja ekvilibrirao između nostalgičnog prikaza i profinjene ironije, nenametljivo ponudivši suvremeno, aktualno i dojmljivo čitanje svima poznate priče - ustvrdila je.
Za redatelja Paola Magellija ocjenjuje da u raskošnoj, monokromatskoj produkciji "Kavkaski krug kredom", nastaloj prema komadu lijevoorijentiranog autora Bertolta Brechta, oživljuje na sceni mračni, gotovo kataklizmički ratni svijet u kojem pratimo pojedince i njihovo snalaženje u ratnom kaosu.
Ona dodaje da Magelli taj svijet gradi na temeljnim postulatima Brechtovog epskog teatra, ponajviše kombinacijom satire i iščašenih glazbenih songova kojima se komentira društvena stvarnost. Osim atmosfere, smatra da u predstavi najviše impresionira jasna i nedvosmislena osuda svih ratova.
- U takvom Magellijevom čitanju možemo prepoznati situaciju u postsocijalističkim društvima na ovim prostorima, ali i u drugim europskim zemljama gdje te socijalne razlike i nepravda nisu posljedice rata nego uspona desnice - zaključila je Ožegović.
