Slavko Klisura, urednik Glasa Goražda: Nemamo pravo pokleknuti pred banalizacijom kulture
Prvi "Glas Goražda" je izašao u februaru 1993. godine. Istina, teško je vrijeme za novine, kao i kulturu, no jedine novine u Goraždu, osim funkcije informisanja građana, svojevrstan su čuvar sjećanja i hroničar zbivanja u ovom kraju, s posebnim akcentom na kulturu. Na pripremi lista koji izlazi jednom mjesečno radi samo dvoje uposlenih, urednik Slavko Klisura i novinarka Sudba Turčalo.
"Sigurno nedovoljno za ono što bismo željeli, da novine budu sadržajnije, svježije kada se radi o informacijama u njima, da imaju više reportaža, intervjua, komentara... da budu bliže čitaocima. Uspijevamo držati kontinuitet u izlaženju novina zahvaljujući i nekolicini naših kolega saradnika, dobroj saradnji,, vanjskim saradnicima koji rade lekturu i DTP novine i podršci naših radnih kolega i kolegica u Centru za kulturu", kaže Klisura.
On dodaje kako je želja redakcije da novine izlaze češće, no da to u ovom trenutku nije moguće, jer donedavno je i sam Centar za kulturu prolazio kroz teško razdoblje, s tim da će u 2016. godini finansijsko poslovanje biti mnogo lakše zbog prelaska na trezor Općine Goražde.
"Kada bismo imali bolje tehničke uslove da se pripremi teren za elektronsko izdanje Glasa Goražda, to bi sigurno bio značajan iskorak. Jer ove novine su jedini printani medij u regiji i čuvar sjećanja na brojna zbivanja, dakle istinski hroničar, što nije beznačajno. U situaciji kada su i materijalno snažniji mediji u stanju preživljavanja, ako ni zbog čega drugog, onda upravo zbog tog čuvanja sjećanja na sve što se dešavalo proteklih godina, čemu će se vraćati sadašnje i buduće generacije, Glas Goražda je i dalje potreban svima nama. Ali, kao i u svemu, i kada je riječ o ovim novinama, naša je obaveza da učinimo sve kako bi bile bolje i ekonomski opravdane", dodaje Slavko Klisura.
Glas Goražda ima posebno značajnu ulogu jer afirmiše kulturne događaje i kulturu generalno na ovom prostoru. I sam urednik ima poseban senzibilitet prema ovoj oblasti jer je godinama i sam akter kulturnog života grada na Drini.
"Direktno ili indirektno, ja sam u kulturi Goražda od osamdesetih godina prošlog vijeka, dakle dosta dugo. I mogu da kažem da jeste kultura u Goraždu uglavnom manifestacionog oblika, dakle u formi nekoliko festivala i manifestacija koje se organizuju jednom godišnje. To je svakako i više od većine gradova u regiji, a vjerovatno i BIH, ali sigurno je da može biti bolje. Nedostaju nam filmske projekcije koje će se dešavati u kontinuitetu, pozorišne predstave, snažnija podrška u jačanju kulturno-umjetničkog amaterizma koji je ovdje uvijek bio oslonac i zamajac u razvoju kulture, trebamo raditi na programima koji će stvarati nove generacije čitalačke, pozorišne, filmske i likovne publike. Ali su nam potrebni i programi pa i zakoni koji će štititi i razvijati i opću kulturu, pa i kulturu življenja u gradu koji je urbana sredina. A to znači i potrebu da na tome zajednički rade osobe koje imaju dugogodišnje iskustvo pa i znanje u ovoj oblasti i mladi umjetnici kojih naš grad ima i koji posjeduju potrebnu energiju", smatra Klisura.
Klisura je autor popularne pjesme o Goraždu, ali i niza dječijih pjesama od kojih je za mnoge snimljena muzika te su izvedene na dječijem festivalu "Šta se pjesmom sanja". Zato i ne čudi potreba da i kroz rad u Glasu Goražda afirmiše mlade stvaraoce i njeguje dječiju poeziju. Kaže da ga čini sretnim i to što ustanova u kojoj radi Centar za kulturu, dosta pažnje poklanja upravo afirmaciji dječije pjesme.
"Ja sam posebno sretan što se nastavila tradicija organizovanja Internacionalnog festivala dječije pjesme, jer spada među kvalitetnije festivale ovog karaktera po pjesmama koje su na njoj izvedene i svakako zbog promocije našeg grada u regionu. Ali svakako, najviše zbog one nesputane radosti dječaka i djevojčica koji su bili publika na festivalima. Uz ovaj festival, drage su mi i "Drinske večeri dječije poezije", jer promovišu i pisanje i čitanje među učenicima, a to je danas, u sudaru sa modernim tehnologijama, iznimno važno. Naravno, i pisanje i čitanje treba i promovisati i zagovarati i poticati tokom cijele godine, od vrtića preko škola do fakulteta. Tako se razvijaju budući stvaraoci i korisnici kulture svuda, pa i u Goraždu. Stid me prazne ili poluprazne sale prilikom nekolicine pozorišnih predstava, za što je uzrok i nedostatak grijanja u Centru za kulturu", kaže Klisura.
Smatra kako je kultura jedna od najvećih i najvažnijih znamenki jednog grada.
"Važna slika u ukupnoj galeriji koja priča priču o tom gradu. To moramo uvIjek imati na umu kada razmišljamo o raspodjeli budžetskih ili možda sponzorskih sredstava. I naravno, nikako ne smijemo pokleknuti pred banalizacijom kulture koja svuda na prostoru BiH otvara prostore za 'farme' i dovodi nam 'Velikog brata' u goste. Ne smijemo razmišljati provincijski, već na način da radimo sve kako bi, kao i u materijalnoj sferi, Goražde bilo i regionalni kulturni centar. Neka jednog dana publika, da bi gledala dobru predstavu ili likovnu izložbu ili bilo šta što je vrhunski kulturni događaj, dolazi ovdje iz regiona, pa zašto ne i iz Sarajeva", kaže Klisura.
Mbappeov govor tijela u tunelu Anfielda najbolje ilustruje kako su ga prihvatili saigrači u Realu
