Svjetski mislilac
376

Stotinu godina od rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bh. pjesnika

Klix.ba
Danas se navršava stotinu godina od rođenja jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara.

Tim povodom u Narodnom pozorištu Sarajevo održat će se centralna svečanost pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a u organizaciji Fondacije Mak Dizdar koja je organizovala niz manifestacija.

Stogodišnjica rođenja Maka Dizdara do sada je obilježena u Zenici, Gradačcu, Mostaru, Stocu, Banjoj Luci, Novom Pazaru, Splitu pa čak i u dalekoj Džakarti, dok su, u ovom trenutku, već dogovoreni i događaji u Brčkom, Zagrebu, Bihaću i Oslu.

Danas će u Historijskom muzeju BiH biti predstavljena izložba "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" i Fragmenti spomenika Maku Dizdaru. Fondacija je organizovala i program Sarajevskih dana poezije posvećen Maku Dizdaru, promociju posebnog broja Preporodovog Journala posvećenog Maku Dizdaru, a u konačnici će održati i četverodnevnu naučnu konferenciju o Makovom životu i naučnom i pjesničkom djelu.

Mak Dizdar je veliki, prema mišljenju mnogih najautentičniji pjesnik koji je poetizirao historiju srednjovjekovne Bosne. On je mislilac evropskog i svjetskog fromata koji svojim djelima povezuje ne samo BiH, nego i Evropu i svijet. Njegova najznačajnija djela "Kameni spavač", "Modra rijeka" i "Stari bosanski epitafi" sadržavaju pozitivnu metafiziku koja govori da niko od nas nije sam sebe stvorio, niti sam sebe rodio. Upravo se "Kameni spavač" i "Modra rijeka" smatraju najznačajnijim poetskim tvorevinama 20. vijeka.

Veliki bh. književnik Meša Selimović o Dizdaru je svojevremeno rekao: "Od Gorčina nastaje čudo; rodio se pravi pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj. Maku je uspjelo ono što je u poeziji najteže i što uspijeva smo rijetkima, da uspostavi pravu, nenasilnu vezu s tradicijom, da obnovi stari jezik pronašavši u njemu savremenost, da na sadržajnu suštinu srednjovjekovnih zapisa nadogradi misao i osjećaje današnjeg čovjeka".