U Goraždu počela manifestacija "Dani Isaka Samokovlije", otvorena izložba "Sunce nad Drinom"
Organizatori manifestacije su Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda i Vlade BPK-a, Centra za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.
Ovom manifestacijom obilježava se 136 godina od rođenja i 70 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.
U Zavičajnom muzeju Centar za kulturu otvorena je izložba "Sunce nad Drinom" izbor slika Likovne kolonije "Boje Prijateljstva" i izložba "Život i djelo Isaka Samokovlije".
Manifestacija će biti nastavljena u februaru konkursom za literarne radove u prozi ili poeziji za osnovne i srednje škole BPK, kao i građane BPK Goražde, Sarajevskog kantona, Fojnice i BiH, a u proljeće kviz znanja za učenike osnovnih (od VII do IX razreda) i srednjih škola.
Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu dok je Medicinski fakultet zavrsio u Beču. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu.
Prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavio je 1927. godine u listu "Jevrejski život", gdje je bio jedan od urednika, a prvu knjigu pripovijetki "Od proljeća do proljeća" objavio je 1929. u Sarajevu. Njegove priče prevedene su i na strane jezike.
Napisao je i četiri pozorišna komada "Hanka", "Plava Jevrejka", "On je lud" i "Fuzija", kao i druga književna djela. Umro je 15. januara 1955. godine, a sahranjen je na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu.