U Sarajevu predstavljen "Melun", roman Envera Čolakovića koji je 90 godina stajao u rukopisu
Autor ovog književnog djela do najsitnijih pojedinosti piše o zabludama, melomaniji, licemjerstvu i šovinizmu tog doba, saopćili su iz Općine Novi Grad Sarajevo. Na promociji su govorili autorov sin Esad Čolaković, književnik Halid Kadrić, univerzitetski profesor Muhidin Džanko i Ajet Arifi, direktor izdavačke kuće Connectum koja je objavila ovaj roman.
Arifi je pozdravio prisutne i zahvalio se na velikom interesovanju za roman "Melun". Istakao je da je riječ o posebnoj knjizi, a da njen tekst predstavlja "živu riječ" te da mu godine stajanja u rukopisu ni najmanje nisu oduzele aktuelnost.
"Tekst romana 'Melun' je živa riječ i 90 godina mu ni na koji način nisu oduzeli niti jedan atom, niti originalnost, niti aktualnost", izjavio je Arifi.
Kadrić je naveo da je ovo književno djelo historijski, socijalni, politički i kuturalni roman. Djelo koje je i nakon 90 godina aktuelno i "svevremeno".
"To je roman koji je nastao u doba duboke političke krize, u vremenu između dva svjetska rata, a dovršen je tačno prije 90 godina, ali je putem nevjerovatnih okolnosti tek ove godine 'oživio i ponudio se' čitateljima. Ne bismo se mogli složiti s piscem da je roman 'Melun' bio aktuelan u ono doba, jer i u naše vrijeme vladaju ratovi, korupcija, nepotizam, socijalne razlike, nacionalne i vjerske razlike. A kako su sve ove nevolje trajnog karaktera, tako se i za ovaj roman može reći da je svevremen, pa tako i savremen", konstatovao je Kadrić.
Prema njegovim riječima, ako u minulih 90 godina ova knjiga nije uopće čitana, ona će se u narednih 90 sigurno čitati, i ne samo čitati, nego i pamtiti.
Literarna i životna sudbina autora
Džanko smatra da će ovaj roman biti otkrovljenje u bh. književnosti te da je autor u ovome djelu pokazao svoje književno estetsko, filozofsko, psihološko, etnološko, sociološko, lingvističko obrazovanje, posebno u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije.
"'Melun' bi okarakterizirao kao historijsko-enciklopedijski roman. Literarna i životna sudbina Envera Čolakovića neponovljive su i jedinstvene po svojim čudesnim prepletima i preokretima. To je pisac, intelektualac koji je prošao trnovit put od slave i prestižnih nagrada ovjenčanog književnika, do pritvorenika, kada je bio na indeksu zabranjenih pisaca. Enever Čolaković bio je najčitaniji bosanski pisac, možda sve do naših dana", naveo je.
Kako je istakao Džanko, Čolakovićev roman "Legenda o Ali-paši" se čitao u muslimanskim kućama kao ni jedan roman prije njega.
"No, iako nije objavljivao svoja književna djela nakon rata, pisao je pjesme pripovjetke, romane, dnevnike i bio je izrazito talentovan pisac koji je vjerovao u tezu ruskog pisca Mihaela Bulgakova 'rukopisi nikada ne gore'. I kao što je čuveni Bulgakovov roman 'Majstor i Margarita' tek posthumno objavljen, tako i nakon punih 90 godina zahvaljujući poduhvatu sarajevskog Connectuma u prilici smo posthumno promovisati novi roman Envera Čolakovića 'Melun'", zaključio je Džanko.
Roman objavljen 90 godina nakon što je napisan
Sin autora Esad Čolakovića izrazio je zahvalnost i sreću što je ovo djelo konačno oživjelo. Za svog oca rekao je da je bio častan i vrijedan, jako blage naravi i da je živio da bi pisao.
"Hvala svima koji su se zauzeli da ovo djelo nakon 90 godina 'uskrsne'. Rijetka su djela, pa i ponajbolja iz književnosti koja nadžive svoje autore, a još su rjeđa ona djela koja 'uskrsnu' 100 godina nakon što su napisana", rekao je Esad Čolaković.
Svečanoj promociji romana 'Melun' prisustvovao je načelnik općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić (SBiH) sa saradnicima, predstavnici kulturnih i vjerskih institucija, direktori, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih novogradskih škola, učenici i mnogi drugi ljubitelji književnosti.
Stranice romana "oživio je" akademski glumac Mirza Mušija, čitajući odabrane odlomke iz knjige, a njegova izvedba dočarala je prisutnima, ne samo radnju romana, već i njegovu duboku suštinu.
Enver Čolaković je rođen 27. maja 1913. Bio je književnik, pjesnik i prevodilac. Prevodio je s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik.
Pisati je počeo još kao dječak i to na dva jezika, bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. objavio je više pripovjetki i eseja, a najpoznatiji je po svom romanu "Legenda o Ali-paši". Napisao je 3.500 pjesama, uz punu svijest da neće dočekati da sve to bude objavljeno. Svaki njegov pokušaj je bio osuđen na propast, saopćili su iz Općine Novi Grad Sarajevo.
U čast ovog književnika danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime, kao i nekoliko osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
