O rukopisu, nastalom u opkoljenom Sarajevu, svojevrsnom ratnom dnevniku koji, među ostalim, obuhvata dešavanja 1992. i 1993. godine, te precizne analize o uzrocima raspada bivše SFRJ, govorili su književnik i urednik knjige Željko Ivanković, prof. dr. Ivo Komšić, prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Husnija Kamberović i književnik Mile Stojić.
Istaknuto je da se radi o izuzetno zanimljivom štivu iz pera svjedoka i aktera brojnih događaja u BiH od 60-tih godina prošlog stoljeća do njegove smrti 1994. godine.
Branko Mikulić je, kako je rečeno, nastojao proniknuti i objasniti korijene zla koji su doveli do rata(ova) na tlu bivše SFRJ i agresije na BiH, temeljito analizirajući historijski kontekst triju bh. naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka, te nudeći obimnu dokumentarnu građu za svaku od svojih teza.
Knjiga sadrži četiri dijela, prvi se odnosi na opservaciju uzroka bh. i jugoslovenske krize, slijedi dio koji se tiče političkih prilika uoči, kako navodi, totalne i brutalne agresije na BiH, potom bilješke o ratnim danima u opkoljenom Sarajevu, a četvrti dio predstavlja epilog, odnosno svojevrsnu sintezu autorovih promišljanja.
Autor u knjizi analizira izvore velikosrpske politike i prakse, potkrijepljujući to ne samo vlastitim svjedočenjem, nego i Garašaninovim ‘‘Načertanijem“, Moljevićevom ‘‘Koncepcijom homogene Srbije“, ‘‘Instrukcijom“ Draže Mihailovića i Nacrtom Memoranduma SANU.
Istovremeno, govoreći o kontekstu hrvatske politike, kritički se osvrće i snažno osuđuje ideje Starčevića, politiku i praksu Pavelićeve NDH-a te djelovanje „Pravaša“, a u pogledu na bošnjačku politiku kritikuje tezu 'o Bošnjacima kao temeljnom narodu BiH'.
Prema riječima promotora, posebno zanimljiva analiza odnosi se na transformaciju bivših komunista u nacionaliste, te reminiscencije u tom pogledu, što može biti važno štivo za historičare, politologe i psihologe....
Inače, knjiga „Kobne godine, pisana je u dva primjerka, od kojih se jedan 'nestao' u ratnom Sarajevu, dok je drugi, zahvaljujući kojem je rukopis nakon više od 20 godina objavljen, sačuvao Mikulićev prijatelj Janez Zemljarič iz Ljubljane.
Izdavači Mikulićeve posthumno objavljene knjige su nevladine organizacije - Hrvatsko narodno vijeće (HNV) u BiH, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost (SGV-PzR) u BiH i Vijeće bošnjačkih intelektualaca (VKBI), a štampana je u ediciji „Dobra knjiga“.
Branko Mikulić (1928-1994.), visokopozicionirani dužnosnik bivše SR BiH i osmi po redu predsjednik Saveznog izvršnog vijeća nekadašnje SFRJ. Po struci ekonomista, a po opredjeljenju politički djelatnik, Branko Mikulić je bio član Predsjedništva bivše SFRJ iz BiH, sekretar sreskog komiteta SK u Gornjem Vakufu, Bugojnu, Livnu i Zenici, te organizacioni sekretar u Bugojnu i Jajcu, član CK SKBiH, predsjednik skupštine sreza Sarajevo, sekretar Izvršnog komiteta CK SKBiH, predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik CK SKBiH i član Predsjedništva CK SKJ.