Sa učesnicima tribine o temi su govorili gosti iz Mostara Veselin Gatalo, Husein Oručević, Ivan Vukoja, zatim Zlatiborka Popov-Momčinović iz Istočnog Sarajeva, a moderator je bio književnik i novinar Ahmed Burić.
Tema umjetnosti u podijeljenim gradovima, kako je kazao Burić, uvijek asocira na neke granice i zidove i čini se da naša tragedija možda i nije najveća koja se dogodila jer su se i u drugim mjestima događali ratovi, vukle linije i gradili zidovi, a umjetnosti je tu bilo ili je bila sakrivena.
Svako društvo je unikatno na neki način i priča za sebe, kazala je Popov-Momčinović dodajući da se podjele stalno nameću i proizilaze kroz medijski diskurs, način govora u javnom prostoru i drugo. Po njenim riječima, postavlja se pitanje je koliko je društvo stvarno podijeljeno i koliko se ono iznova proizvodi kao podijeljeno i pri tome zapostavlja ono što je ljudima zajedničko.
"Postoji parola da umjetnost ne poznaje granice, odnosno da ih prevazilazi ili bar da bi trebala da ih prevazilazi. Ona bi u kontekstu bh. društva trebala da bude anagažovana umjetnost, dakle ne ona koja će biti zatvorena u muzejima i arhivama, već da okupira javni prostor i bude vrlo agresivna u dekonstrukciji ideoloških laži i mimikrija koje su prisutne u našem društvu", navela je Popov-Momčinović.
Umjetnost je, pored toga što je nemjerljiva, kako je kazao Veselin Gatalo, strogo individualna stvar osim ako ne služi politici i treba biti uvijek ista i u Mostaru, Sarajevu i Istočnom Sarajevu. On je naveo primjer konceptualnog umjetnika Damira Nikšića koji bez razlike ima brojene fanove u bh. gradovima. Podjela znači i različitost, dodao je Gatalo, napominjući da bi i o tome trebalo razmisliti.
Husein Oručević je također nametnuo temu za razmišljanje govoreći o tome kako je živjeti na granici, dodajući da je stil njegovog života upravo takav - živjeti na granici.
Ivan Vujkoja, koji je među ostalim urednik magazina za političku kulturu i društvena pitanja Status, naveo je da je taj magazin urednički i konceptualno postavljen tako da predstavlja prostor u kome je svakome data prilika da na argumentiran način artikulira svoju poziciju i sistem vrijednosti uz uslov da unutar istih korica budu objavljeni autori koji imaju različit i u nekim situacijima oprečan svjetonazor.
"Prihvatajući takav koncept mi se zapravo učimo toleranciji i prihvaćanju pluralnosti" dodao je Vukoja.
