Zašto zaboravljamo naše velikane: Prije 10 godina zauvijek je otišao Nedžad Ibrišimović
Ibrišimović je autor nekih od najznačajnijih djela bh. književnost, a bio je romanopisac, pisac kratkih priča, pjesnik, ali i vrstan skulptor. Svojim djelima trajno je ostavio pečat na kulturu ovih prostora.
Razgovor započinje opisujući ga kao čovjeka posebne energije kojom je plijenio i 'tjerao' ljude da ga pomno slušaju. Volio je knjige i čitanje, kako kaže, znao je uporedo čitati po desetak knjiga, u tome je posebno uživao.
"Pamtim ga najviše po njegovoj dobroti, pravednosti, čistoj i plemenitoj duši. Imao je nevjerovatnu snagu da izdrži razne nepravde koje su ga zadesile zbog njegove iskrenosti i nepotkupljivosti, ali i zavisti drugih ljudi. S druge strane, imao je toliku energiju da okupi oko sebe ljude koji ga pomno slušaju kad čita ili priča. Veoma zanimljiv, punog duha, bio je i hodajuća enciklopedija. Bio je veoma strog, a opet blag i brižan otac. Sve bi uradio kako bi usrećio svoju djecu", kazao je.
Oro ističe da ga pamtimo po neprestanoj borbi za državu Bosnu i Hercegovinu, borbi za opismenjavanje bosanskog čovjeka.
Prema Orinom mišljenju, ali i mišljenju mnogih intelektualaca, Nedžad je bio veliki umjetnik - svjetska klasa, bio je perfekcionista i pazio je šta i kako piše.
"Imao je odgovornost prema čitaocima i veoma ih je poštovao. Svojim pisanjem i radom išao je na sami vrh književnog stvaralaštva i vrijeme će pokazati da sam u pravu. Do nas dolaze pozitivne reakcije na njegova djela od svjetskih naučnika i intelektualaca, što nam daje dodatni vjetar u leđa da i dalje radimo na promociji i predstavljanju njegovog imena u svijetu. Djelima je pokazao da Bosna i Hercegovina nimalo ne zaostaje za drugim zemljama i da možemo biti ravnopravan sudionik na kulturološkom polju. Poseban je bio i u likovnom i skulptorskom stvaralaštvu. Uspio je isklesati sjenu, što ga čini jednistvenim i originalnim umjetnikom. Ta sjena i dan danas je ostala misterija i tema za razmišljanje", kazao je.
Sve što je radio i napravio od neprocjenjive je vrijednosti, kako kaže, Nedžad to nije ostavio svojoj porodici, već narodu Bosne i Hercegovine i to trebamo maksimalno iskorisiti.
"Buduće generacije moraju znati ko je bio Nedžad Ibrišimović i od malena odrastati s njegovim djelima. Moraju otkrivati dubinu i snagu Nedžadove pisane riječi, jer svaka rečenica je posebna priča, ideja, prava 'čitalačka sofra', a knjiga nije samo ono što u njoj piše, knjiga je u suštini tajna. Treba čitati i razmišljati, stvarati i graditi svoj imaginarni svijet. Bosanski jezik će se učiti prema njegovim knjigama i to trebamo njegovati i iskoristiti", dodao je.
S djelima Nedžada Ibrišimovića možemo ponosno koračati po svijetu i voditi dijaloge sa svjetskom intelektualnom elitom.
"Imamo tako komplikovan sistem koji je podjeljen na državni nivo, entitete, kantone, općine, gradove i svi ti nivoi imaju neke ovlasti za djelovanje na kulturnom i umjetničkom planu. Međutim, taj sistem ne prepoznaje značajne kulturne ličnosti i ne poznaje kulturno naslijeđe, pa je sve to prepušteno pojedincima, entuzijastima, nosiocima autorskih prava da se bore s golemim i sporim administrativnim aparatom", kazao je.
Nastavlja da naša država nema strategiju očuvanja, razvoja, prezentiranja, vrednovanja kulturnog dobra i veoma se teško s tim izboriti.
"Opet mi imamo državu i trebamo je cijeniti i čuvati, a mijenjati sistem i nestručan kadar koji, umjesto da radi svoj posao, sjedi i čeka da se nešto desi ili ponižava i igra se s imenima velikih bh. umjetnika, književnika. Naš odnos prema umjetnicima i piscima je katastrofalan, kao da ih imamo viška i za izvoz, a kad bi se stvarno gledao kvalitet, mogli bismo ih nabrojati na prste. Još gori je odnos prema umjetnicima koji 'fizički' više nisu s nama", dodao je.
Ako nam umjetnost služi za napredak i boljitak čovječanstva, nije ni čudo što još uvijek stagniramo i ne znamo to iskoristiti da krenemo naprijed.
Prema Orinom mišljenju, imamo kvalitetna i originalna djela, tradiciju, historiju, odlične pojedince, ali to ne znamo njegovati i čuvati. Pitanje je da li ćemo ikada više imati na ovako malom prostoru kao što je Bosna i Hercegovina ovo što smo imali i ovo malo umjetnika što je ostalo.
"Danas se navršava 10 godina od Nedžadove smrti i do sada u BiH postoji samo jedan Srednjoškolski centar u Ilijašu i jedan Đački dom u Zenici da se zove po Nedžadu Ibrišimoviću. To vam sve govori kakav je odnos države prema jednom od, kako uvaženi akademik Abdulah Sidran kaže, najvećih i najdarovitijih umjetnika koje je Bosna ikada rodila", navodi.
Ibrišimovićev sin smatra da se odnos obrazovnog sistema prema našim kvalitetnim piscima ogleda u odnosu državnih institucija prema kulturi i umjetnosti.
"Mislim da nisu nikako, ili su veoma malo zastupljeni i to je veoma tužno. Imam informacije da pojedini profesori svojim studentima preporučuju da ne čitaju Nedžada jer je 'težak' i da nađu neko lakše štivo. Takav odnos je za svaku osudu. Međutim, raduje me činjenica da su Nedžadove knjige jedne od traženijih u knjižarama i da je sve veći broj studenata koji traže i žele da čitaju malo 'snažnija' djela. Mnogo nam u tome pomaže ovo digitalno doba, internet, društvene mreže", dodaje.
Znate li zašto su na TikToku "opsjednuti" jedenjem grožđa u ponoć? Navodno donosi sreću u ljubavi
Deset filmova s najvećom zaradom u 2024: Jedan je dosegao cifru s 1,70 milijardi dolara
