Govoreći o formi nove Kujovićeve knjige, Kazaz je uočio da je pjesnik u njoj uspio transformisati svoju poetiku napisavši metafizičku poeziju u kojoj se susreću metafizika i banalnost pri čemu se proizvodi određena egzistencijalna pometnja. U takvim dijaboličnim pjesmama, lirski subjekt postavljen je tako da se ne može sa sigurnošću znati gdje je zapravo granica između pjesnikog života i pjesničke egzistencije lirskog subjekta.
Taj subjekt je neko ko nam se obraća iz mitske perspektive i govori mitskim jezikom, sve što mu se dešava čita se na pozadini lirskog teksta. On provjerava puke stvarnosne činjenice – svijet od medija preko globalnog neoliberalnog kapitalizma, političke moći rasprostiru se u pejzažu grada.
Poslije promocije zbirke pjesama, u Buybookovoj bašti održana je promocija knjige "Nasilje idola" Mileta Babića, profesora franjevačke teologije u Sarajevu, franjevca i filozofa. Razgovor je vodio Mile Stojić, bosanskohercegovački pjesnik, esejist i antologičar te dugogodišnji Babićev prijatelj.
Stojić navodi kako je riječ o drugom, dopunjenom izdanju koji potpisuje izdavačka kuća University Press, ujedno prevedenom i na engleski jezik. Knjiga je podijeljena na dvije tematske cjeline: prvi dio analizira fenomen zla, nasilja i izokrenutih vrijednosti u današnjem svijetu, dok se drugi dio bavi pitanjem dobra i, kako autor navodi, radikalne afirmacije drugog i drugačijeg.
Babić smatra kako se nikada ranije nije više polemisalo u bogu, a manje poštovalo božja načela; smatra da, u najrazvijenim društvima današnjice, zgrade banaka predstavljaju ono što su nekada predstavljale zgrade katedrala. Osnovno pitanje koje autor postavlja je – na koji način vjernici pravdaju nasilje počinjeno u ime boga?
Moderatorica promocije u kojoj je predstavljen rad Evropske kulturne fondacije bila je suosnivačica i predsjednica Udruge Booksa (Kulturtreger). Gosti prvog ovogodišnejg programa održanog Sali Kina Meeting Point bili su britanska autorica somalijskog porijekla, Nadifa Mohamed, publici poznata sa ranijeg festivalskog gostovanja, sa romanom „Black Mamba Boy“, urednik knjige te novinar iz Velike Britanije, Ismail Einashe, te Antonija Letinić, kolaboratorica u projektu te ekspert za razvoj medija i kulturnih politika.
"Lost in Media" je zbirka eseja renomiranih evropskih autora koji se bave pitanjem reprezentacije migranata u evropskim i svjetskim medijima. Premisa knjige počiva na tvrdnji da se medijski tretman migranata uglavnom svodi na sporedne uloge u tuđim pričama, te da, iako su fizički kročili na evropsko tlo, njihove perspektive i lične priče su i dalje zanemarene i odbačene.
U sklopu prvog ovogodišnjeg okruglog stola pod nazivom Građanin/ka svijeta, autorica Lana Bastašić i autori Tijan Sila, Faruk Šehić, Ismet Prcić i Bekim Sejranović razgovorali su o utopijskom potencijalu ideje kozmopolitanizma. Učesnici okruglog stola složili su se da fenomen građanina/ke svijeta uvijek podrazumijeva određeni nivo privilegovanosti, a pisac ne bi trebao govoriti iz globalne pozicije jer se univerzalizam krije upravo u individualiziranoj tački gledišta likova.
U nastavku dana novinarka i urednica u izdavačkoj kući Buybook u nastavku prvog festivalskog dana predstavila je tri knjige: zbirku priča "Nikuda ne idem" Rumene Bužarovske, "Schindlerov lift" Darka Cvijetića i roman "Isijavanje" Namika Kabila. Poznata makedonska spisateljica Rumena Bužarovska naglasila je aktualni trend odlaska za balkana kojeg smatra pretjeranim i počesto nepotrebnim, barem ne u mjeri u kojoj je trenutno prisutan. Također, osvrnuvši se na ženske spisateljice, Bužarovska je govorila o pokušaju balansiranja između privatnog, porodičnog života, djece i spisateljskog posla.
Darko Cvijetić, poznati bh. pjesnik predstavio je svoj prvi roman Schindlerov lift koji spada u red najboljih književnih primjera da velike i bolne teme najbolje možemo ispisati kroz predstavljanje života u malim, lokalnim zajednicama. Cvijetić je naglasio da umjetnost jeste jedini način na koji možemo moralno intervenirati u prošlost, braniti elementarnu ljudskost, a on vjeruje da to je predstavlja čin hrabrosti, već branjenje sebe kao čovjeka kako ne bi postao dio oceana u kojem je nepropoznatljiv. Braneći elementarnu ljudskost brani se opći čovjek koji bi trebao postojati u svakome od nas. Zbir takvih pojedinaca brane svijet.
Predstavljajući novi roman pisca i filmskog radnika Namika Kabila, promotirica Kristina Ljevak istakla je da forma romana nije klasična, već je prožeta i dijalogom karakterističnim za dramsku i filmsku formu. Objašnjavajući zašto je napisao roman o povratku i prodaji porodične kuće, Kabil je pojasnio da vjeruje u inspiraciju, ali nikada ne zna šta će ga inspirisati. Lična dimenzija uvijek postoji čak i kad nema autobiografske. Zapisivanje nije terapeutsko, ali može imati ličnu korist jer omogućava da se zabilježe stvari koje su mu važne zbog čega doseže određenu vrstu olakšanja, koje imaju potencijal da budu važne i drugim ljudima.
Prvi dan Bookstana završen je svečanim otvaranjem i razgovorom sa holandskim piscem Kaderom Abdolahom. Odgovaravši na pitanja moderatora Chrisa Keulemansa, popularni pisac priznao je da je drugi dolazak u Sarajevo doživio veoma emotivno zbog toga što ga podsjeća na Iran, zemlju u kojoj je rođen. U duhovitom i optimističnom razgovoru sa Chrisom Keulemansom, holadskim kulturnim radnikom, Kader je potvrdio da je nakon progona iz Irana novu snagu za pisanje pronašao u holandskom jeziku, a bosanskohercegovačkim autorima poručio je da se vrate lijepoj književnosti kako bi generacije koje dolaze ne bi zaboravile bolnu historiju i mučna sjećanja.
Internacionalni festival književnosti Bookstan trajaće do subote 6. jula i ugostit će mnoge domaće, regionalne i svjetske autore i autorice poput Katje Petrowskaje, Svetislava Basare, Maryam Madjidi, Bore Ćosića, Alena Meškovića, Tijana Sile i mnoge druge.
Nevjerovatna statistika Salaha: Tokom slavlja gola dobio više žutih nego zbog faulova
