Darko Rundek ususret koncertu u Sarajevu: Pjesmu "Ay, Carmela" izvodimo u čast Dragana Jovičića
Ako ste slušali novi album Darka Rundeka i Ekipe pod nazivom "Brisani prostor", koji je izašao 2020. godine, onda ste posjetili metafizički prostor između dva svijeta: do i od, koji se međusobno dopunjuju. Darko Rundek je, bez sumnje, jedna od najznačajnijih ličnosti ex-YU rock scene.
Nakon što je pjesmama grupe Haustor, s kojom je objavio četiri studijska albuma, obilježio period novog vala, nastavak karijere bio mu je jednako uspješan. Osim popularne muzike, Rundek je stvarao muziku za mnoge pozorišne predstave i filmove. Određeni period je radio i kao pozorišni reditelj. Pored svega nabrojanog, on je i jedan od najaktivnijih ekoloških aktivista na Balkanu.
Rundek je s ekipom Sarajevskog ratnog teatra, pored nabrojanog, razgovarao i o kulturnom otporu, prošlosti, Milanu Mladenoviću te o tome šta nas očekuje na sutrašnjem koncertu.
Dobrodošli u SARTR i hvala vam za svaki koncert odsviran na ovoj sceni. U Sarajevu se rado prisjećamo vaših koncerata jer uvijek stvorite fenomenalnu atmosferu. Ovaj put dolazite povodom specijalnog programa Ljetne scene kojim se proslavlja 30 godina kulturnog otpora. Mislite li da umjetnost i kultura trebaju postati (ili ostati) najljepša, ali glasnija alatka nenasilnog otpora, s obzirom na svijet u kojem živimo?
Svijet u kojem živimo postavlja pred ljudsku rasu pitanje vlastite funkcije u cjelini života na ovoj planeti. To nije samo pitanje opstanka, nego i služenja. Je li pred umjetnošću zadatak otpora? Prema čemu? U ime čega? Čini mi se da je ogromna većina umjetnosti koja se danas stvara sasvim uronjena u svima sumnjivu, ali jedinu moguću stvarnost. Neka sasvim drugačija, vjerodostojnija stvarnost mora simbolički progovoriti jer je ova neodrživa. To je imperativ koji čeka da se na njega odgovori. Iz zajedničkog izvora svih kultura.
Na prošlom albumu "Mostovi" uvrstili ste i pjesmu "Ima ih", koja je nastala baš na sceni SARTR-a tokom protesta 2014. godine. Grad je bio blokiran, saobraćaj nije funkcionisao, svi najavljeni sadržaji su bili otkazani osim vašeg koncerta, koji se naposlijetku ponovio još dva puta jer je to publika zahtijevala...
Da. Moglo bi se reći da je to bio jedan čin otpora. U ime poezije, muzike i zajedništva. Dizao se dim iz parlamenta, svi su napeto pratili sukobe s policijom. Na tonskoj probi je pjesma "Ima ih" sama "izašla" kao neki soundtrack tih događaja. Ti koncerti su stvarno bili intenzivni i važni. Zastupali smo zajedno s publikom pravo na "ljepši svijet za koji naša srca znaju da je moguć" (Charles Eisenstein).
Na šta prvo pomislite kad čujete ime našeg grada? Šta su vama Sarajevo i njegova publika?
Ima neke inteligencije, duhovitosti i zajedništva u kojoj uživam kad sam u Sarajevu. Naravno, to se dešava i kada sam na sceni. To je publika kojoj ne možeš lagati. Kad je, onda smo s tom publikom jedno.
Prije početka vašeg koncerta u četvrtak, učestvovat ćete u razgovoru s publikom povodom programa posvećenom Milanu Mladenoviću zajedno s članovima Zadužbine Milana Mladenovića, Alešom Kurtom, Petrom Janjatovićem i Enesom Zlatarom.
Da. Veoma me zanima kako će taj program teći. Lijepo je da proslavimo to što je Milan bio među nama, nadahnuo mnoge, stvorio djela koja ga nadživljuju i da mu pošaljemo malo ljubavi i zahvalnosti, u kojem god svijetu bio.
Često svirate Milanove pjesme na kraju svojih koncerata. Kako pamtite ovog jedinstvenog čovjeka i umjetnika? Zašto je nužno da njegujemo sjećanja na ovakve umjetnike Balkana, a naročito danas, u ovakvom svijetu?
Milan je bio ponosan i velikodušan čovjek. Sjećam se kako nam je jednom pomogao u nevolji, bez okolišanja i ne štedeći. U javnom životu je zastupao humane stavove, to je djelovanje primjerom, koje je važno, uz pjesme koje su obilježile mnoge živote.
Pored vaših bezvremenskih hitova sa prethodnih albuma, slušat ćemo i pjesme sa posljednjeg albuma" Brisani prostor". Šta publika koja će prisustvovati koncertu treba uraditi da s vama i drugim sjajnim muzičarima ispuni makar djelić "brisanog prostora"?
Ne treba raditi bogznašta. Poslušajte pažljivo, pridružite se ako vas povuče. Imam super ekipu, svako svira više instrumenata. Imamo setlistu koja nam je "sjela" i prilagodit ćemo je prema onom što bismo željeli podijeliti specifično sa sarajevskom publikom.
Nesebično ste se uključili u borbu za spas rijeka Balkana kroz kampanju Save the blue Heart of Europe i Koalicije za zaštitu rijeka BiH. Posjetili ste rijeku Doljanku, Bunske kanale, Neretvu, Bunu i Bunicu te mnoge druge rijeke širom regiona. Razgovarali ste sa mnogim aktivistima. Održivi razvoj, cirkularna ekonomija i ekologija trebali bi biti prioritet svake politike u regionu. Pitka voda i slobodne rijeke jedan su od uslova za našu sigurnu i dostojanstvenu budućnost. Šta ste zatekli na rijekama širom Balkana i šta biste poručili građanima?
Potpuno bih se složio sa svime što ste rekli. Dodao bih da borba za Bunske kanale i Doljanku još nije gotova i da je sad vrijeme budemo jos glasniji. Neretva je napadnuta zbog izgradnje HE Ulog i to je najava nepovratne katastrofe za BiH, posebno Hercegovinu. Međutim, treba spomenuti i pozitivne pomake. Udruženje za Doljanku je podiglo krivičnu prijavu protiv odgovorne ministrice, Koalicija za zaštitu rijeka BiH uspjela napraviti bitan korak za spas rijeka, Parlament FBiH usvojio je Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa potpunu zabranu izgradnje novih malih hidroelektrana u ovom entitetu. Pridružujem se apelu građana BiH Domu naroda da se zakon što hitnije stavi na dnevni red te da delegati usvoje ovaj zakon i pokažu brigu za narod i državu.
Katarzično je iskustvo posmatrati sarajevsku publiku koja s vama na koncertima glasno pjeva "Ay, Carmelu". Komponovali ste muziku za ovu kultnu predstavu. Čini li se i vama da su antifašizam i solidarnost potrebniji više nego ikada ranije?
Antifašizam i solidarnost su uvijek potrebniji više nego ikada. To naročito znaju oni koji su doživjeli potlačivanje i razdvajanje. Predstava "Ay, Carmela" je važan prilog oslobodilačkoj borbi. Ovaj put ćemo pjesmu "Ay, Carmela" izvesti u čast i sjećanje na pokojnog glumca Dragana Jovičića, koji nas je nedavno napustio. Ova kultna SARTR-ova predstava je jedna od najizvođenijih i najdugovječnijih predstava bosanskohercegovačkog teatra. Svoju dugovječnost sigurno može zahvaliti slobodarskom duhu svoje publike, koji je predstava dodatno podržala i ohrabrila. Želja nam je samo jedna, da fašista više nema!
Svoje ulaznice možete kupiti putem prodajnog sistema KupiKartu, u SARTR-u (od 10 do 18 sati) ili na ostalim prodajnim mjestima koje možete pronaći ovdje. Dobrodošli u pozorište duše, vaš SARTR!
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
