Gino iz Kultur Shocka: Iz Sarajeva nikada nisam otišao, samo sam odlučio da ne radim tu
"Refugee Song" uvertira je u novi album, a Gino nam je otkrio kako će svakog mjeseca objavljivati jednu pjesmu s videom. Svaki singl, koji će činiti dvije pjesme, imat će ime, a ta slova i imena dat će ime albumu.
"To ćemo na kraju sve uvezati u jedan audio-vizuelni konceptni projekt. Znam ja da nikoga više ne zanima ova moja ART ujdurma i da bi ljudima bilo svejedno čak i da izdajemo pjesmu po pjesmu i manemo se ćoravog posla s albumima. Ali baš me briga za druge ljude. Ja ovaj projekt nisam ni počeo zbog drugih ljudi, nego da meni bude lijepo i tako će i ostati. Sebičnost prestaje biti negativna kategorija kad se primjenjuje u umjetnosti. Naravno, ne možemo više izdavati ni tradicionalne albume, jer mi je dozlogrdilo da svako dvije godine bacimo 6-7 pjesama. Ne možemo ih sve svirati na koncertima, jer onda ne bismo mogli svirati stare pjesme. Tako da je ovo potez 'i ja sit, i ovce bleje'", rekao je.
"Ranije smo pjevali o pticama i cvijeću, a danas o pretkataklizmičnim naporima fašista da nas opet porobe te o našoj borbi protiv njih. Ljudi pjevaju o onome što im nedostaje i čega nemaju. Zato vidite mlade tamnopute hip hop klince kako pjevaju o novcu, dolarima, autima, a bogate bijele klince kako se pretvaraju da im je život težak", rekao je.
Naredna pjesma Kultur Shocka koju će fanovi uskoro imati priliku čuti zove se "Mirakula Fantastika", a Srđan nam otkriva da bar prividno nije politična.
"Ustvari, koga ja foliram. To je lažna ljubavna pjesma i upravo govori o tome o čemu bih ja volio da pjevam", rekao je.
Od lokalne pop ikone do lidera jedinstvenog Kultur Shocka
Prije rata, Srđan Jevđević, javnosti poznat kao Gino Banana, bio je lokalna pop ikona. Nakon rata je otišao u SAD, a 1996. godine je u Seattleu osnovao bend Kultur Shock. Iako kaže kako ništa od toga nije planirao, za više od dvadeset godina postojanja snimili su deset albuma i nastupali širom svijeta.
"Ja sam planirao nastaviti svoj pozorišni rad i ostaviti se mikrofona, ali onda se sve ovo desilo. Život je strašno zanimljiv, pogotovo ako ga pustiš da ide onako sam od sebe, a ti se trudiš da budeš najbolji što možeš u svemu što radiš. Ja još uvijek nemam pojma kako smo snimili toliko albuma, prošli svijet, nekoliko filmova, a najluđe mi je što smo od 2001. do 2015. godine, kada smo počeli ići na turneje, odsvirali više od 1.500 koncerata", rekao je.
Od devedesetih godina do danas Srđan je prošao put od lokalne pop ikone do lidera jedinstvenog i nesvakidašnjeg benda koji publiku širom svijeta osvaja originalnošću i live svirkama koje karakterište nevjerovatna energija.
"Sve je to logično. Kad si mlad imaš jednu listu vrijednosti, a kada ostariš drugu. Na nama je da postanemo bolji, a ne gori. Nažalost, to nije uvijek slučaj. Neko je rekao kako ti naš narod nikada neće oprostiti promjenu, ali ja ne mislim da je tako. Kada smo mladi donosimo sudove jedni o drugima i mislimo da sve o svakome znamo. Stavljamo jedni druge u torove i predviđamo jedni drugima sudbinu. A kada se naša predskazanja pokazu netačnim, pokušavamo to opravdati činjenicom da samo mi znamo određene stvari o ljudima iz svoje generacije. Većina ljudi moje generacije je prestala da dolazi na svirke. Oni ne znaju šta ja sada radim i vjerovatno ih i ne zanima. S druge strane, njihova djeca su nam u prvim redovima. Oni vjerovatno nikada nisu ni čuli pjesmu 'Mače moje čupavo' niti ih to zanima. Kao ni mene", rekao je.
Promjene su neminovne, no za Srđana je i danas karakterističan umjetnički bunt koji je izražavao i u opkoljenom Sarajevu. Kaže nam da je kultna predstava "Sarajevska kosa", koja je nastala 1992. godine prema njegovoj ideji, najljepši period u njegovom životu do tada i trenutak koji ga je zauvijek promijenio. Na promjenu je, priča nam, utjecao i bliski susret sa smrću.
"Shvatio sam da je život prekratak da bi se trošio na periferne stvari i da ću do kraja raditi samo ono što me zanima i što hoću da radim u tom trenutku. U svojoj drugoj sferi interesovanja, psihologiji, mnogo kasnije u životu naučio sam nešto o svakome pa i o sebi. Postoji PTSD koji ima efekat na većinu populacije izložene stresu. Isto tako, nisu svi jednako podložni stresu, tako da dio populacije ostaje bez posljedica nakon stresa. Međutim, postoji i PTSG (post traumatic stress growth) koji se desi manjem procentu ljudi izloženom stresu. Ja mislim da sam ja taj sretnik. Ja sam to jedno vrijeme zvao pozitivni ratni profiter, al’ ovo je ljepše", rekao je.
Emotivno vezan za Sarajevo
Iako već decenijama živi u SAD-u, Srđan kaže da iz Sarajeva zapravo nikada nije ni otišao.
"Uvijek mi je žao kada nisam u Sarajevu i nikada ne želim ići iz Sarajeva. Evo nedavno sam bio baš dugo, ali opet mi je malo. Ja uvijek kažem da sam i u tom pogledu sretnik. Ja ustvari nikada nisam otišao, samo sam odlučio da ne radim u Sarajevu. Pa više mene viđate na sarajevskim ulicama, nego raju koja je tu dvanaest mjeseci godišnje", rekao je.
Kada je riječ o trenutnoj sarajevskoj muzičkoj sceni Srđan kaže da mu je neprijatno jer ne može nabrojati sve dobre muzičare.
"Sve je meni dobro. Naravno moji prvaci su Dubioza, Edo, Zoster, ali ima svega. Kontra (HC bend) je uvijek bio moj omiljeni poslijeratni bend. Tu su i Futavci, Sunday Stories itd.", rekao je.
Na kraju razgovora rekao nam je kako je najviše ponosan na raju kojoj svira.
"To je najobrazovanija i najodanija raja na svijetu. Ponosan sam i na to što sviram s najboljim muzičarima na svijetu koji su ujedno moja porodica i najbolji prijatelji. Čovjek koji je u životu stekao bar jednog iskrenog prijatelja imao je za šta da živi. Moji prijatelji su moj najveći uspjeh u životu", rekao je frontmen benda Kultur Shock.
Kultur Shock nastupit će na haloo Beer Festivalu u Sarajevu, nakon čega kreću na novu svjetsku turneju.
