Ukazuje li pokret "Nisam tražila" na općeprihvaćenu mizoginiju u našem društvu?
Ispovijesti stižu u raznim oblicima i na raznim platformama, ali najviše ih je prikupljeno na Facebook stranici "Nisam tražila", što je ujedno i pokret koji za cilj ima poslati jasnu poruku svim žrtvama seksualnog nasilja: "Nisi sama".
Stranica koju su pokrenule Asja Krsmanović, Ana Tikvić, Nadine Mičić i Matea Mavrak trenutno broji više od 25.000 pratitelja, kao i nekoliko stotina objavljenih i više od 1.100 neobjavljenih ispovijesti. Priče, kaže Krsmanović, stižu u sve većem broju iz različitih dijelova regiona. Govori se o verbalnom, kao i različitim oblicima fizičkog zlostavljanja - od ružne riječi i prozivke, do silovanja.
"Dobili smo mnogo pozitivnih reakcija. Ljudi razumiju o čemu je riječ, mada postoji i nemali broj komentara koji relativiziraju značaj platforme tako što kažu: 'Pa dobro, ne može se to porediti, Milena Radulović je silovana, a ove žene pričaju o nekim sitnim verbalnim deliktima i nekim neuspjelim pokušajima fizičkog maltretiranja'. Upravo u tome je riječ - tako sve i počinje", govori Krsmanović.
Na njenu priču nadovezuje se i bh. glumica Jasna Žalica koja ističe kako svako od nas ima sopstvenu mjeru preko koje neki odnos smatra napadom na svoju ličnost i integritet. Tu mjeru i osjećanje važno je slušati.
"Niko nema pravo bez pristanka ni ući u intimni prostor neke osobe, a kamo li još uvrijediti, povrijediti, iskoristiti. Silovati. Treba govoriti, ne tajiti, ne trpjeti – onda kada ona ili onaj napadnuti za to smogne snagu. Primjer Milene Radulović je veličanstven primjer odlučnosti i hrabrosti, jer je ne ostavljajući prostor za interpretacije i manipulacije činjenicama, nedvosmisleno prijavila i imenovala siledžiju. Oglasila se javno, svojim imenom i prezimenom i otišla na sud da se lično suoči sa svojim zlostavljačem i svjedoči", govori Žalica.
Krsmanović dodaje kako je ovaj događaj bio samo povod da se otvori Pandorina kutija i na taj način ukaže na općeprihvaćenu mizoginiju u našem društvu.
Krsmanović dodaje kako se ne slaže s optužbama koje su često izgovorene i napisane u proteklih nekoliko dana: "Ona je glumica, sasvim je logično da joj se to dešava" i "Zašto nije prijavila odmah?".
"To su vrlo opasne optužbe. Seksualno nasilje nije samo fizičko nasilje. Ono ostavlja duboke posljedice na psihu s kojima se žrtve nose cijeli život. Nijedna žrtva nije dužna da prijavi zločinca onda kada to društvo od nje zahtijeva, već isključivo onda kada je sama spremna da to uradi. Mi smo društvo koje lako nalazi opravdanje za nasilje. Ako je riječ o seksualnom uznemiravanju, reagujemo sa 'Pa šta hoće, nije je silovao', a ako do silovanja dođe onda se pitamo 'Pa što nije prije reagovala?'. Neka mi samo neko objasni koji je to pravi trenutak da se reaguje na bilo koji oblik mizoginije u našem društvu?", pita Krsmanović.
"Nemam Facebook profil i ne komuniciram preko društvenih mreža. Ipak, do mene su stigle strašne ispovijesti mladih žena koje su se javile na stranicu 'Nisam tražila'. Smatram da je anonimno ispričati svoju priču samo prvi korak i da sada te priče treba ponuditi na pravnu evaluaciju, te ih, ukoliko ima osnova, učiniti pravno relevantnim. Izdići se iz priča bez lica i obličja glavnih aktera i hrabro stati svojim imenom i imenom 'optuženog'. Jedino tako, suočeni sa istinskim pravnim postupkom i bivši i sadašnji i potencijalni silovatelji bit će zaista kažnjeni i upozoreni da to više nikada ne ponove", govori Žalica.
U protivnom bi se, kaže, cijela stvar mogla pretvoriti u šok i zgražanje, hajku, formalnu osudu, a uskoro zatim mogla bi se razvodniti, pretvoriti u ćaskanje i vremenom prestati.
"Oni i one koji su žrtve, nikada neće dobiti satisfakciju. A ne bih isključila ni mogućnost da usljed ostrašćenih verbalnih napada, poluinformacija ili pogrešne interperetacije činjenica neki od prozvanih, budu obilježeni, bez šanse i poziva da o tome i sami nešto kažu, što je jedno od zagarantovanih ljudskih prava", mišljenja je Žalica.
Napomenimo da se u brojnim objavama stranice "Nisam tražila" direktno prozivaju sarajevska, zagrebačka i beogradska akademija glume, kao i da su sve tri institucije odmah reagovale i pozvale sve žrtve nasilja da prijave zlostavljanje kako bi procesuirali one koji su za taj oblik uznemiravanja odgovorni.
Važno je naglasiti da je rodno zasnovano nasilje prisutno u svim sferama društva pa su zahvaljujući ovoj platformi progovorile i djevojke/žene zaposlene u medijima, obrazovanju, zdravstvu, ugostiteljstvu, biznisu...
"'Nisam tražila' razotkriva dimenzije problema i šalje upozorenje zakonodavcima da nešto nije u redu sa sistemom, kao i da mehanizmi za kažnjavanje počinitelja moraju biti preispitani kako bi se osobe koje su doživjele nasilje ohrabrile da o njemu javno govore i da ga prijave. Platforma je tek prvi korak ka tom osnaženju, a sada je red na institucije zakonodavnih i izvrsnih vlasti da urede sistem tako da se osobe usude zaista stati u kraj i prijaviti nasilje", govori Krsmanović.
Uz to, #NisamTražila je na dobrom tragu da postane balkanski #MeToo, odnosno pokret koji će jasno pokazati magnitudu problema o kojem se na Balkanu do sada nije govorilo u ovom intenzitetu. Da li će ovaj događaj ugušiti ogromna količina drugih dešavanja, kao što se to ima običaj desiti, hoće li nadležni reagovati i hoće li cijela ova priča napraviti neku promjenu u našem društvu - pokazat će se u narednom periodu.
No vrijedi naglasiti ono najvažnije, baš kao i #MeToo i #NisamTražila predstavlja hrabar potez žena koji za cilj ima podržati žrtve različitih oblika nasilja i pružiti im mjesto na kojem se mogu osjećati sigurnim i zaštićenim.
