Moguće je
29

Kako preživjeti nuklearnu eksploziju?

Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Postoje stvari koje se mogu napraviti, a brza je reakcija posebno važna.

Zabrinuti ste zbog mogućeg nuklearnog napada? Imajući u vidu događanja u svijetu, to nije iznenađujuće.

Iran je nedavno saopćio da se više neće pridržavati mnogih ograničenja koja se tiču proizvodnje urana, a koja su dogovorena u Iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine. U junu, Pentagon je slučajno otkrio svoj plan za nuklearni rat, a u augustu, SAD su se službeno povukle iz jednog od najvažnijih nuklearnih sporazuma u historiji čovječanstva. U decembru, testiran je projektil koji bi mogao imati veći domet od onog predviđenog sporazumom. U danima oko Nove godine, Rusija je rasporedila svoje hipersonične rakete koje bi, teorijski, mogle prodrijeti kroz svaki raketni štit. Kada se na ovo dodaju i neuspjeli pregovori i oštra retorika, nuklearni rat može djelovati kao nešto realnija mogućnost nego prije. Kako preživjeti ako do njega dođe?

Moderno nuklearno oružje zastrašujuće je destruktivno, ali ljudi mogu preživjeti čak i ako su jako blizu polumjeru udara, piše Vice.com.

Japanac Tsutomu Yamaguchi preživio je udare na Hirošimi i Nagasakiju i umro je 2010. u svojoj 93. godini. On nije jedini primjer, ali je svakako jedan od najpoznatijih. U stravičnim američkim napadima 1945. poginulo je više od 200.000 ljudi, ali više od 70 posto stanovništva oba grada je preživjelo. Mnogi su živjeli s teškim komplikacijama, ali su, ipak, živjeli.

Kako preživjeti nuklearnu eksploziju?

Nuklearnu eksploziju čini šest faza. Najprije dolazi bljesak svjetlosti pa ga slijedi val topline. Zatim se oslobađa radijacija, pojavljuje se vatrena kugla i na kraju dolazi zračni udar i radioaktivni otpad. Sve ove faze izmjenjuju se vrlo brzo – za svega nekoliko sekundi, ali moderni sistemi upozorenja vjerojatno će vam pružiti određeno vrijeme za reakciju. Na primjer, u januaru 2018. godine država Havaji upozorila je stanovnike da prema njima leti balistički projektil. Bila je to lažna uzbuna, ali državni službenici procijenili su da bi, ako je u pitanju bila prava raketa, prošlo 12 minuta od trenutka izdavanja upozorenja, do trenutka udara.

Zona eksplozije može se podijeliti na tri područja: zonu ozbiljne štete, zonu umjerenog oštećenja i zonu lakih oštećenja. Ako se nalazite u zoni ozbiljne štete (području koje proguta vatrena lopta), vaše su šanse da preživite niske. Međutim, ako imate dobro sklonište, one rastu.

"Ljudi su preživjeli u Hirošimi i Nagasakiju i u toj zoni, iako nisu bili ni u kakvom bunkeru, već su se zatekli unutar betonske zgrade. Jedna je žena preživjela u banci koja je bila udaljena samo 300 metara od epicentra. Nije bila u trezoru, već u banci", kaže Brooke Buddemeier, stručnjak za sigurnost od radijacije u Upravi za globalnu sigurnost Lawrence Livermore National Laboratory.

U zonama umjerenog i lakog oštećenja, šanse za preživljavanje su još i veće. Iako bi vam prvi instinkt mogao sugerirati da bježite, to bi bila pogrešna odluka.

"Što god radili, ne bježite!" savjetuje Alex Wellerstein, historičar sa Stevensovog tehnološkog instituta koji proučava historiju nuklearnog oružja. Alex je tvorac stranice "Nukemap", koja omogućuje ljudima da vide učinke nuklearne eksplozije u svom području.

"Vjerojatno ne znate gdje je sigurno ići. Samo ćete pridonijeti zakrčenju saobraćaja, a automobil vam ne pruža nikakvu zaštitu. Ako ste čuli upozorenje, pronađite najbližu, veliku, čvrstu zgradu. Ako zgrada ima podrum, uđite u njega. Ako nema, ostanite u samom središtu zgrade. Mirno sjedite. Ništa nije zagarantovanoi ne znate gdje će tačno projektil udariti, ali ovakve zgrade pružaju bolju zaštitu od eksplozije, vrućine i zračenja nego bilo što drugo.

Također je jako važno ne gledati u bljesak svjetlosti. Zaslijepit će svakoga ko ga pogleda. Ovo sljepilo jest privremeno i trajat će svega nekoliko sekundi ili nekoliko minuta, ali upravo je to najkritičnije razdoblje za eventualnu reakciju.

Skrivanje u zgradi iznimno je važno i zbog sljedeće faze eksplozije, a to je toplinski val. Termička eksplozija bojne glave od pet megatona imala bi polumjer od 24 kilometara. Toliko je snažna da može spržiti i živce te uzrokovati opekline trećeg stepena. Zaklon u zgradi, ili još bolje u podrumu, može smanjiti najgore učinke toplinskog vala.

Nažalost, čak bi i zgrada mogla postati nestabilna i opasna tokom naleta zraka koji prati vatrenu kuglu. Eksplozija zraka u zoni umjerenog oštećenja vjerojatno će prouzrokovati još jedan val povreda, čak i za one koji su potražili utočište, ali bit će još gore onima koji su pokušali pobjeći ili sjeli u automobil. Poput tornada ili potresa, boravak u središtu zgrade bolje je rješenje od bilo kojeg drugog. Nakon naleta zraka slijedi zračenje, a zgrada će tu ponovno pružiti vjerojatno najviše zaštite.

"Ako preživite početnu eksploziju, a zgrada nije previše oštećena – na primjer, nije zapaljena ili ne prijeti da će se srušiti, ostanite u njoj", rekao je Wellerstein.

"Nećete znati gdje je zona kontaminacije vani, a tokom prvih nekoliko sati i dana radioaktivnost je najveća opasnost. Za preživljavanje eksplozije svakako je potrebno i malo sreće, ali da biste ostali sigurni morate se naoružati strpljenjem."

Kako preživjeti nakon eksplozije?

Otprilike 15 minuta nakon inicijalne eksplozije radioaktivni otpad počet će se kretati kroz atmosferu i spustit će se do tla. Ako uspijete ostati što dalje od njega, povećavate svoje šanse za preživljavanjem. Ako ste eksploziju, ipak, dočekali vani, važno je da upijete što manje radioaktivnog materijala. Prvi su znakovi upozorenja da ste ozračeni mučnina i povraćanje. Pod jačim dozama zračenja, tijelo se topi izvana i iznutra. Niže doze mogu razgraditi DNK, što na kraju dovodi do raka.

Vaša će odjeća upiti dosta radioaktivnog materijala te je se riješite što je moguće prije – stavite je u plastičnu vreću i odnesite što dalje. Zatim se istuširajte sapunom i vodom kako biste uklonili otpad s površine tijela. Ako se ne možete istuširati, koristite vodu iz sudopera ili flaširanu vodu i vlažnom krpom obrišite kožu, prije svega one dijelove kože koji su bili izloženi. Nikako ne koristite šampon! Hemijska svojstva šampona vezat će radioaktivni materijal za vašu kosu.

Najvažnije je da ne oklijevate. Što brže budete uklanjali kontaminirani materijal iz tijela, to bolje.

Što se tiče hrane - jer morat ćete jesti čak i ako se dogodi armagedon - spakirana hrana i piće koji su se tokom eksplozije nalazili u zgradi vjerojatno će biti sigurni. Strogo izbjegavajte bilo kakvu hranu koja je bila vani tokom eksplozije. Pozitivna strana gama zračenja od nuklearne eksplozije je što brzo pada. Sat vremena nakon eksplozije, oko 50% otpada već će se rasuti. Nakon 24 sata, oko 80% otpada će nestati. Što duže čekate, vani će biti sigurnije.

Nakon tri dana - naravno ovisno o veličini eksplozije, ali tri dana je optimalno pravilo za pojedinačne detonacije modernih veličina bojnih glava - vanjska će radijacija vjerojatno pasti do te mjere da možete pobjeći iz područja bez prevelikog rizika", rekao je Wellerstein.

Nakon lažne uzbune na Havajima, pogrešne su se informacije proširile društvenim mrežama. U slučaju katastrofe, Twitter, Facebook i ostali servisi bit će puni netačnih informacija ili glasina. Postoji velika šansa da bi eksplozija oštetila pametne telefone i internet učinila nedostupnim pa bi radio frekvencije bile najbolji način da se održi kontakt s vanjskim svijetom.