Ne zaboravite pomjeriti svoj sat: Noćas počinje ljetno računanje vremena

Naime, u zapadnoj Evropi pomjeranje je ustaljeno početnom 1970-ih godina uz obrazloženje da se time "produžava" dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje judi i radni dan čini efikasnijim.

Ipak, suprotno ranijim vjerovanjima, sve češće se navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što kako tvrde naučnici može imati značajne posljedice.

Iako postoji nekoliko priča o nastanku koncepta računanja vremena, mnogi ističu da je sve krenulo od inicijative Benjamina Franklina, ali to nije sasvim tačno.

Franklin je napisao satirično pismo časopisu "The Journal of Paris" gdje je živio 1784. godine sugerirajući da će grad uštedjeti 64 miliona za vosak svijeća ukoliko bi građani ustajali prateći sunce.

Osnovna ideja je možda postojala, ali ljetno računanje vremena nije napredovalo više od jednog stoljeća. Nakon Franklina britnaski građevinar William Willet je lobirao u parlamentu da promijeni vrijeme u aprilu i septembru kako bi iskoristio duži ljetni dan, ali nije uspio.

Prvi grad koji je uveo praksu ljetnog računanja vremena je bio Thunder Bay u Kanadi 1908. godine u cilju očuvanja dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, dok je prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila Njemačka 1916. godine.