Prije jednog stoljeća, 1918. godine, započet je kolektivni ritual promjene sata poznat kao ljetno računanje vremena. Danas više od 70 zemalja poštuje ovu praksu, iako je način na koji se ona implementira varirao tokom godina.

Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju 31. marta u dva sata ujutro, kada će kazaljke biti potrebno pomjeriti unaprijed. Na taj način izgubit ćemo jedan sat sna, a evo kako pomjeranje kazaljki još utječe na naš organizam

Protekle noći smo pomjerili kazaljke za jedan sat i prešli na ljetno vrijeme. Zašto je uvedena promjena vremena i da li odgovara savremenom svijetu pojasnio je profesor geografije Vedran Zubić.

Jutros smo prešli sa zimskog na ljetno računanje vremena. U posljednih nekoliko godina sve veći broj ljekara se protivi pomjeranju kazaljki. Znate li zbog čega?

U noći sa subote na nedjelju, tačnije 26. marta u dva sata iza ponoći, prestaje zimsko i počinje ljetno računanje vremena, a kazaljke je potrebno pomjeriti jedan sat unaprijed.

Ovog vikenda započinje ljetno računanje vremena, što je praksa osmišljena da se bolje iskoristi promjenljivo svjetlo dana dok Zemlja kruži oko Sunca.

Danas je započelo ljetno računanje vremena, a mnogi se pitaju kako promjeranje sata utječe na zdravlje? Promjena sata neće stvoriti dodatnu dnevnu svjetlost, ali pomiče vrijeme izlaska i zalaska sunca, što uzrokuje poremećaje našeg bioritma.

U noći sa subote na nedjelju, pomjeranjem kazaljki sa 02:00 na 03:00 sata, počelo je ljetno računanje vremena.

Večerašnjim pomjeranjem kazaljke na satu unaprijed započinje ljetno računanje vremena, što je praksa osmišljena da se bolje iskoristi promjenljivo svjetlo dana dok Zemlja kruži oko Sunca.

U nedjelju počinje ljetno računanje vremena što znači da će se kazaljke na satu morati pomjeriti jedan sat naprijed.