Profesor Vedran Zubić: Zimsko vrijeme je ekonomska greška, odavno nije svrsishodno
Profesor objašnjava da je ideja "pomjeranja sata" stara više od stoljeća. Prvi put je uvedena 1916. godine. Uvijek se to radi zadnji vikend trećeg i desetog mjeseca.
"Inače naše pravo vrijeme je zimsko. Ako pratimo rotaciju Zemlje i kulminaciju Sunca u zenitu iznad 15 meridijana (centralni meridijan naše satne zone CET), jasno je da trebamo konzumirati zimsko vrijeme. Ovo je bilo i ekonomski isplativo. Naime, ljudi su radili od 6-7 ujutru i bitno je bilo da idu na posao u osvjetljenom jutru. Na ovaj način se nije trošila energija, a metabolizam čovjeka je bio mnogo drugačiji u odnosu na danas", poručio je.
On naglašava da se bioritam čovjeka značajno promijenio zadnjih desetljeća. Uređaji poput telefona ili TV-a nas duže drže budnima i mijenjaju osnovne navike. Vremenom se shvatilo i da se novim navikama treba prilagođavati radno vrijeme. I ako je prije ono počinjalo u 8, sada već sve više u 8:30, pa čak i u 9. Dominira osmosatno radno vrijeme što znači da se zimi većina vraća kući po mraku.
"Zanimljivo da su neke države prije nekoliko godina ukinule zimsko vrijeme. Takve su Rusija i Turska. Radi se svakako o pokušaju uštede energije. Taj dogovor između Erdoana i Medvedeva je star sedam godina. Čak je i broj saobraćajnih udesa smanjen za 7 posto. Velika je razlika dolaziti sa posla ili škole po danu, a ne po noći. Oni koji su u proteklom periodu letjeli avionom iz Istanbula primijetili su da prije slete nego uzlete. Naime, ako je let iz Istanbula u 10:00 sletite u Sarajevo u 09:30", rekao je.
Zubić je naveo da ljudi koji prate vaktiju znaju jednu "čudnu" činjenicu, a to je da podne molitva bude oko 13 sati. Svakako ne po lokalnom, nego po dogovorenom vremenu. Po lokalnom vremenu i meridijanu podne je uvijek u podne.
"U današnje doba treba razmisliti o dodatnom ljetnom satu. Zimsko vrijeme je možda astronomski OK i precizno, ali je ekonomski nerentabilno i nesvrsishodno. Metabolizam ljudi više nije isti. Nekada se spavalo od 7, moja generacija nakon crtanog i kupanja, ljudi radili do 15 i zimsko vrijeme bilo taman", rekao je.
Profesor je naglasio i važnost rada i djelovanja u školama. Poručio je da je kod nas prvi čas u 8 kao "sveto slovo". Problem je što djeca ne idu više spavati u 20 ili 21 sat kao nekad te da je zbog toga njihov san je izlomljen i skraćen. Veoma su umorni u rano jutro i zbog toga nemaju realnu radnu aktivnost.
"Zar nije bolje da počne u 9, a završi u 14? Pa sve se pomjerilo. Ni obroci nisu u isto vrijeme. Veliki broj djece dolazi u školu da nije uopšte doručkovalo. Ručak je daleko od 14 sati i pomjerio se na 17-18 sati zbog radne aktivnost. Metabolizam je totalno drugačiji. Dio dana kad se uči nije isti. Ni kad se čita ni kad se odmara. Nemojte zaboraviti da je škola priprema metabolizma na radnu aktivnost. Mnoga djeca mi govore da uče od ponoći i da im je noć primarno radno vrijeme. Svakako i roditelji danas rade kasnije. Jasno je da imamo otklon i da je to veliki problem pedagoške psihologije. Utjecaj vremena, i temporalnog i atmosferskog, na psihu ljudi ovdje nikoga i ne interesira. A ja samo da napomenem da školska djeca trebaju od 8 do 10 sati sna za normalan razvoj", rekao je profesor.
Poručio je da već godinama u školi priča djeci kako je zimsko vrijeme ekonomska greška, ali da mi tu slušamo "velike države i čekamo da oni kažu da se više zimsko vrijeme neće koristiti".
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
