Proveli smo dan sa podvodnim fotografima: Raskoš i ljepota života u rijekama i jezerima BiH

"Tokom ove aktivnosti vi kontinuirano morate biti fokirani na ono što radite, a uz to morate i razmišljati o održavanju vlastitog života, s obzirom da se nalazimo u sredini koja nije u potpunosti naklonjena normalnom boravku ljudi", ističe Šarić.

S dolaskom na dva ili tri metra dubine, ovakva vrsta fotografa gubi spektar boja, u kojem su crvena, narandžasta i žuta te im sve postaje zeleno i plavo. Zbog toga se moraju fokusirati na ponovnu uspostavu spektra, što postižu vještačkom rasvjetom, koja može biti kontinuirana ili sa fleševima. Osim vraćanja prirodnih boja, fotografi moraju raditi balans ambijentalne i vještačke rasvjete.

"Na kvalitet podvodne fotografije utječu brojni faktori, a među njima su kompozicija, kolorit, ali i oštrina, što je izuzetno teško postići u ovakvim uslovima. Potrebne su dobre vještine kako bi se kvalitet postigao. Podvodni fotografi iz BiH iz godine u godinu postižu sve bolje i kvalitetnije fotografije. Imamo potencijal te pariramo Hrvatskoj koja prednjači u ovoj aktivnosti u zemljama regiona", kaže nam Samir Solaković, član žirija za odabir najbolje podvodne fotografije.

Edis Mahmutović se ronjenjem bavi od 2018. godine, skupa s ostalim članovima iz Eko ronilačke grupe invalida iz Lukavca, a najviše uživa u fotogrrafiranju riba.

"Zanimljiva mi je interakcija između ribe koja je model i fotografa. Konstantno se odvija borba za pogađanje lijepog ugla, oštrine i ostalih uslova koji su neophodni za optimalnu sliku", navodi Mahmutović.

Fotografi prije ulaska u vodu na sebe navlače odijelo koje je izrađeno od neoprena, a voda koja prolazi u odijelo, zadržava se između njega i ljudske kože, održavajući na takav način toplinu ljudskog tijela. Također, tu su još i boce s kisikom, ronilačke maske, peraje i posebni računari.

Damir Hanić iz Sarajeva već sedam godina se formalno bavi podvodnom fotografijom, koja mu donosi mogućnost uživanja u trećoj perspektivi u kojoj je pod riječnom ili jezerskom vodom u potpunosti slobodan.

U razgovoru za Klix.ba kaže da je bavljenje ovom vrstom aktivosti izuzetno je zahtjevno, zbog čega svaki podvodni fotograf fizički mora biti izuzetno spreman.

"Naprimjer, ukoliko se bavite fudbalom vi umor osjetite istoga trenutka, ali imate mogućnost napiti se vode i povratiti snagu. U podvodnoj fotografiji je to sasvim drugačije. Umor pod vodom se ne osjeti, jer imate lakoću kretanja, ali nakon sat do dva, kada izronite, njegov intenzitet postaje izuzetno jak", navodi Hanić, koji je član tima Amphibians – Sepet iz Sarajeva.

Ronilac i podvodni fotograf iz Srbije Jovan Petrovski uživa u svakom ulasku u bh. vode, za koje kaže da su najčistije i najljepše u regionu.

"U Srbiji su ipak u pitanju vještačka jezera koja su nastala vađenjem šljunka. Dosad sam ronio u boračkom, plivskom i šićkom jezeru i ostao sam oduševljen prizorima. S druge strane, za razliku od jezera i rijeka, riblji fond je znatno raznovrsniji u morskoj vodi, a ribe koje su tamo primjetne, na neki način su navikle na nas ronioce te je lakše napraviti fotografiju", ističe Petrovski.

Svi naši sagovornici sastavni su dio ovogodišnjeg Međunarodnog kupa u podvodnoj fotografiji, koje je ovog vikenda upriličeno upravo na jezeru Kop nadomak Tuzle. Svoja podvodna znanja i umijeća pokazali su podvodni fotografi iz 12 ronilačkih klubova iz Srbije, Hrvaske i BiH.

Takmičili su se u dvije kategorije u kojima su fotografije nastajale kompakt i DSLR aparatima, a prema stilu, imali su mogućnost prikazati ribe, ambijentalne ljepote jezera i makro.