Prije 1638 i poslije 1641 bio je dizdar Hasanaga, 1758 Alijaga. Na ovom je gradu izveo neke konzervatorske radove 1950 Zavod za zaštitu spomenika kulture NR BiH. Izvori i literatura: Gl. Z. M. XX (1908), 97 — Sidžil 73 — Prilozi II 161 — Manuscripta turcica, 97, 167 i 214. — Novi Prijatelj Bosne II (1891), str. 20-23. (hamdija kreševljaković stari bosnaski gradovi)

TEŠANJ, grad u Usorskoj banovini, sagrađen je na strmom brežuljku što se diže u sredini današnje varošice istog imena. Gornji je dio grada nastao još u srednjem vijeku, a donji sagradiše Turci 1115 (1703—04) za vlade sultana Mustafe i bosanskog vezira Mahmed-paše. Grad je prostran i prilično očuvan. U gornjem je gradu bilo još 1940 g. nekoliko kamenih džunleta. Tešanj se prvi put spominje 1461 u jednoj ne baš pouzdanoj povelji. Turci su ga zauzeli oko 1512. Posadom je zapovijedao dizdar, a od prvih godina XVIII stoljeća Tešanj je sijelo i kapetana. Anonimni opis Bosne navodi da u gradu imaju tri baterije i 15 velikih topova. Godine 1833 bio je tu 31 top. Godine 1804 bilo je u ovome gradu oko 20 čuvara. Neki Emin Ahmed Misri bio je baščauš i tufekčija u gradu Tešnju 1198 (1793). On je uvakufio jednu knjigu koja je kasnije dospjela u Gazi Husrevbegovu biblioteku u Sarajevu i nosi broj 649. Grad je bio 1838 potreban popravku i nije napušten sve do 1840 g.