Takozvani demokratski izbori u BiH su pretvoreni u ucjenu. Ako slobodno ne odabereš ono što ti je kao jedini izbor nametnuto, uništit ćeš sve, samu mogućnost biranja, demokraciju, budućnost, itd. Recimo, možeš se slobodno odlučiti za Evropu. Ako se ne odlučiš za Evropu onda si se odlučio, u krajnjoj liniji, za ukidanje slobode izbora, za čije otjelotvorenje se ta Evropa izdaje. Slično je i sa burzama. Imaš slobodu izabrati ono što je burza već izabrala kao ono najbolje za tebe. Izabereš li nešto drugo, slijedi kazna. Burza može uništiti ne samo čovjeka pojedinca nego čitavo društvo. U svojoj neoliberalnoj fazi ona to radi sistematski.
Pritom valja podjsetiti. Nisu ljudi ti koji su svojim, recimo krivim, demokratskim izborom izazvali postojeću krizu nego je ta kriza izazvana upravo burzovnim špekulacijama vlasnika i upravitelja financijskog kapitala. Kada oni pogriješe tu su mase poreznih obveznika, društvo, da ih spasi i ponovo podigne na noge. Naprotiv, ako ljudi u svom demokratskom izboru 'pogriješe', odluče se za nešto što burzama ne ogovara, niko ih neće bailoutati. Reći ćemo da su glupi i neodgovorni, nesposobni donijeti prave odluke, ili kako se to na početku hrvatske privatizacije prije dvadesetak godina reklo, propalice koje će zapiti svoju imovinu, pa je ista, na koncu povjerena financijskom kapitalu i burzama. Kao da je oni neće zapit.
U duboko podijeljenim drustvima, vodje ce uvijek posegnuti za populistickim retorikom da bi eksploatirali i time podigli drustvene tenzije, etnicku mrznju i politiku straha. Umjereni lideri koji zele suradjivati prelazeci etnicke granice brzo ce uvidjeti da gube vlast od suprostavljenih elita koji smatraju svaki kompromis kao “prodaju”.
Nije li se to upravo desilo na svim prethdnim izborima odrzanim u BiH od 19996. godine do danas, bili oni opci ili lokalni? Proporcionalna zastupljenost , koja je u srcu konsocijacijske teorije kada je BiH u pitanju sluzi za institucionalizaciju pa time i ojacanje tenzija u drustvu, generirajuci jos vecu politicku nestabilnost, a ne akomodaciju razlika izmedju zajednica.
Etnicki identiteti su ustavno-pravno i institucionalno fiksirani i sve individue unutar bh. drustva bivaju prisiljene da se svrstavaju unutar jednog od tri zadata i fiksirana etnicka identiteta; nijedna individual ne moze realizirati svoja politicka prava niti racunati na prakticnu drustvenu promociju izvan njih. Stavise, individua ne funkcionise na politickom planu kao gradjanin, niti na drustvenom planu kao individua, vec iskljucivo kao pripadnik zadatog etnickog identiteta.
PS U toru je toplo i ugodno ali izuzetno smrdi.