Antarktiku nedostaje morski led veličine 2,6 miliona kvadratnih kilometara, što znači da je njegova veličina dosegla najniže nivoe za ovo doba godine.
Svake godine se u februaru ljeto na Antarktiku bliži kraju, a morski led koji okružuje kontinent dostiže svoju najnižu tačku da bi ponovo "narastao" tokom zime. Međutim, naučnici su ove godine uočili da se led nije vratio kao što je uobičajeno.
Za razliku od Arktika, gdje se morski led konstantno smanjuje zbog klimatske krize, morski led na Antarktiku pokazao je značajne fluktuacije u posljednjih nekoliko decenija, što ga čini izazovom za istraživače koji žele razjasniti njegov odgovor na globalno zagrijavanje.
Međutim, od 2016. godine naučnici svjedoče strmom padu trenda koji je kulminirao alarmantno niskim nivoom ove zime.
Neki naučnici opisuju ovaj događaj kao "neobično izuzetan" te se smatra toliko rijetkim da se procjenjuje da se događa samo jednom nekoliko miliona godina.
Ted Scambos, glaciolog s Univerziteta Colorado Boulder, za CNN je kažao da se antarktički sistem drastično promijenio, zbog čega su prethodne projekcije zastarjele.
"Igra se promijenila. Nema smisla razgovarati o izgledima da se to dogodi onako kako je to bilo ranije, jasno je da se sistem promijenio", kazao je on.
Brojni faktori doprinose opadanju morskog leda, uključujući jačinu zapadnih vjetrova oko Antarktika, koji su povezani s povećanim zagađenjem planete koja se zagrijava.
Toplije temperature okeana sjeverno od granice Antarktika također utječu na ovaj fenomen miješajući se u vode koje su tipično izolirane od ostatka svjetskih okeana.
Posljedice smanjenja morskog leda su značajne i dalekosežne iako morski led ne doprinosi direktno porastu nivoa mora jer već pluta, njegovo nestajanje ima indirektne efekte.
Obalni ledeni pokrivači i glečeri izloženi valovima i toplim okeanskim vodama postaju podložniji topljenju i lomljenju, što pogoršava globalni porast nivoa mora.
Utjecaj na divlje životinje podjednako je zabrinjavajući. Vrste poput krila, koje su neophodne za kitove u regiji, zavise od morskog leda za svoje stanište. Pingvini i foke se također oslanjaju na morski led za hranjenje i odmor.
Morski led na Antarktiku je od vitalnog značaja za regulaciju temperature planete. Njegova reflektirajuća površina odvija dolaznu sunčevu energiju nazad svemir. Ipak, dok se topi, tamnije okeanske vode upijaju više sunčeve energije, što dovodi do daljeg zagrijavanja.
Istraživači se trude da razumiju temeljne uzroke ove dramatične promjene nivoa antarktičkog leda.
Dok neki upozoravaju da je prerano utvrditi da li je to nova norma, drugi poput Teda Scambosa strahuju da bi ovaj događaj bez presedana mogao ukazivati na dugoročnu transformaciju antarktičkog sistema.
Ako se trend nastavi, to bi moglo imati dalekosežne posljedice po cijelu planetu, utjecati na vremenske prilike i uzrokovati rast nivoa mora koji prijeti priobalnim zajednicama širom svijeta.
