Arheolozi u Australiji otkrili do sad nepoznatu ljudsku zajednicu
Prema novom istraživanju, ova posebna ljudska loza nikada nije pronađena nigdje drugdje u svijetu. Studija je objavljena u srijedu, u časopisu Nature.
"Otkrili smo prvu drevnu ljudsku DNK u ostrvskoj regiji između Azije i Australije, poznatu kao Wallacea, koja pruža novi uvid u genetsku raznolikost i historiju populacije ranih modernih ljudi u ovom dijelu svijeta", kaže u studiji koautor Adam Brumm, profesor arheologije na australijskom istraživačkom centru za ljudsku evoluciju Univerziteta Griffith.
Prvi moderni ljudi boravili su na ostrvima Wallacea, koja uključuju Sulavesi, Lombok i Flores, dok su prelazili iz Evroazije na australijski kontinent prije više od 50.000 godina, vjeruju istraživači.
Tačna ruta ili način na koji su se kretali, nije poznat.
"Mora da su to učinili koristeći relativno sofisticirane plovne objekte, jer nije bilo mostova između otoka, čak ni za vrijeme glacijalnih vrhova posljednjeg ledenog doba, kada je globalna razina mora bila do 140 metara niže od danas", rekao je Brumm.
Međutim, istraživači su 2015. otkrili ženski kostur u dobi od 17 do 18 godina u pećini na Sulawesiju. Njeni ostaci su sahranjeni u pećini prije 7.200 godina. Bila je dio Toaleanske kulture, pronađena samo u džepu jugozapadnog poluotoka Sulawesija. Pećina je dio arheološkog nalazišta zvanog Leang Panninge.
"Toaleanci je ime koje su arheolozi dali prilično zagonetnoj kulturi prahistorijskih lovaca i sakupljača koji su živjeli u šumovitim ravnicama i planinama Južnog Sulavezija prije otprilike 8.000 godina do otprilike petog stoljeća naše ere", rekao je Brumm.
Mladi lovac prvi je potpuno kompletan i dobro očuvan kostur povezan s Toaleanskom kulturom.
Vodeća autorica studije Selina Carlhoff uspjela je izvući DNK iz klinaste petrične kosti u podnožju lubanje.
"To je bio veliki izazov, jer su ostaci snažno uništeni tropskom klimom", rekla je Carlhoff, doktorant na Institutu Max Planck za nauku o ljudskoj historiji u Jeni.
DNK mlade žene pokazao je da je potekla od prvog vala modernih ljudi koji su boravili u Wallacea prije 50.000 godina. Ovo je bio dio početne kolonizacije Australije, ili kombinirane kopnene mase ledenog doba Australije i Nove Gvineje.
"To su preci današnjih domorodačkih Australijanaca i Papuanaca. Ispostavilo se da je najstariji genom praćen ostrvima Wallacea otkrio još nešto: do tada nepoznate drevne ljude. Ona također dijeli porijeklo s zasebnom i posebnom grupom iz Azije koja je vjerojatno stigla nakon kolonizacije Australije - jer moderni autohtoni Australci i Papuanci ne dijele porijeklo s ovom grupom", rekao je Brumm.
Ranije se smatralo da su prvi put ljudi s azijskim genima ušli u Wallacea prije otprilike 3.500 godina kada su farmeri koji su govorili austronezijski iz neolitskog Tajvana prešli preko Filipina u Indoneziju.
"To sugerira da je na ovom području mogla postojati posebna grupa modernih ljudi o kojima do sada nismo imali pojma, jer su arheološka nalazišta u Wallacei tako rijetka, a drevni skeletni ostaci rijetki", kazao je.
Njen genom uključivao je još jedan trag zagonetne i izumrle grupe ljudi: Denisovance. Nekoliko fosila koji ukazuju na to da su ti prvi ljudi ikada postojali uglavnom su iz Sibira i Tibeta.
"Činjenica da se njihovi geni nalaze u lovcima i skupljačima Leang Panningea podržava našu raniju hipotezu da su Denisovci zauzimali daleko veće geografsko područje nego što se ranije mislilo", rekao je koautor studije Johannes Krause, profesor arheogenetike na Institutu Max Planck za Evolucijska antropologija u Laipzig.
Kad se njen DNK uporedio sa DNK drugih lovaca i sakupljača koji su u isto vrijeme živjeli zapadno od Wallacee, njihov DNK nije sadržavao nikakve tragove Denisovanske DNK.
"Geografska rasprostranjenost Denisovaca i modernog čovjeka možda se preklapala u regiji Wallacea. To bi moglo biti ključno mjesto gdje su se ljudi Denisova i preci autohtonih Australaca i Papuanaca ukrštali", rekao je koautor studije Cosimo Posth, profesor na Univerzitetu u Tübingen Senckenberg Centar za ljudsku evoluciju i paleookoliš u Frankfurtu.
Istraživači ne znaju što se dogodilo s Toaleanskom kulturom, a ovo najnovije otkriće dio je zagonetke dok pokušavaju razumjeti drevnu genetsku historiju ljudi u jugoistočnoj Aziji. Brumm se nada da se može pronaći stariji DNK iz naroda Toalea kako bi se otkrila njegova raznolikost i šira predačka slika.
