Bosanski hirurg je vodeći robotski urolog u Evropi: Životna želja mu je donijeti svoje znanje u BiH
Urološka klinika u Bambergu suočila se s ozbiljnim izazovima 2018. godine, jer je godinama bilježila pad broja stacionarnih pacijenata, što je dovelo do prijetnje njenog zatvaranja. Uprava klinike je odlučila da nabavi robotski sistem Da Vinci i angažuje uglednog robotskog hirurga, prof. dr. med. Vahudina Žugora.
Žugor je prethodno radio na elitnoj robotskoj klinici u Gronau, nedaleko od njemačko-holandske granice, i doprinio uspješnom razvoju robotike na univerzitetskoj klinici u Kölnu.
Izazovan početak
Dolazak u Bamberg zahtijevao je stvaranje tima za robotske operacije i obezbjeđivanje potrebnih uslova i resursa za primjenu ove visoko-tehnološke metode. Početak je bio izazovan, s većinom zaposlenih koji su bili skeptični prema robotici i njenim potencijalima.
"Ljudi u klinici nisu vjerovali u uspjeh minimalno invazivne urologije", kaže za Klix Žugor.
Međutim, nakon nekoliko operacija, skepsa je postepeno nestala, a robotika se brzo širila. Godinu za godinom, broj operacija robotskim sistemima značajno se povećavao. Klinika za urologiju postala je jedan od najvećih i najvažnijih centara za urologiju i robotiku u Bavarskoj, služeći populaciju od oko 13 miliona ljudi.
Pored lokalnih pacijenata, mnogi pacijenti iz raznih dijelova svijeta, posebno sa Zapadnog Balkana, dolaze u Bamberg u potrazi za liječenjem.
Prvi pacijent koji je podvrgnut ovoj revolucionarnoj proceduri, robotskoj radikalnoj prostatektomiji, bio je iz Beograda, čime je ova priča dobila posebnu simboliku, a Vahudin Žugor je tokom posljednjih pet godina izveo više od 1.200 operacija putem robotskog sistema Da Vinci u Bambergu.
Ukupno, u toku svoje 14-godišnje karijere, operisao je više od 4.000 pacijenata, radeći u klinikama u Gronau, Kölnu i Bambergu te spada među vodeće evropske robotske urologe.
Danas, pet godina nakon prve operacije u Bambergu, robotika je postala etablirana terapeutska metoda za liječenje karcinoma prostate, bubrega i mokraćnog mjehura.
Trnovit put do uspjeha
Profesor Žugor svojim putem do uspjeha nije imao lagan put. On je zbog rata napustio medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini i došao u Njemačku bez novca i osnovnih znanja njemačkog jezika. Njegov dolazak u stranu zemlju nosio je ogroman psihološki pritisak. Danas, 30 godina kasnije, kaže da mu je osnovni cilj bio opstanak i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za studiranje i pomoć roditeljima koji su kao izbjeglice živjeli u Hrvatskoj.
"Dan i noć sam radio. Prvo sam radio kao njegovatelj. Tokom dana sam radio, a noću sam učio jezik, i obrnuto. Nakon tri godine upisao sam se na prestižni medicinski fakultet u Erlangenu", sjeća se Žugor.
Životna želja
Mnogi pacijenti iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja dolaze na liječenje u Bamberg i od Žugora traže pomoć i savjet. Mnoga teška urološka oboljenja, koja se ne mogu tehnički obraditi u BiH su domena doktora Žugora, koji je ujedno i jedini robotski urolog iz BiH u Evropi.
"Moj cilj i životna želja je da jednog dana dođe robotska hirurgija i u moju BiH. Za jedan takav projekt je potrebna specijalna infrastruktura, ogromna motivacija i edukacija kompletne robotske ekipe i medicinskog tima. Trenutno nema takve robotike i hirurgije u BiH, ali se nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo sticali vani, biti iskorišteno i upotrijebljeno i u našoj matičnoj domovini", kaže Žugor.
On je također i vanredni profesor i predavač na medicinskom fakultetu u Kelnu, jednom od najvećih univerziteta u Njemačkoj. Osim toga, Žugor je naučni radnik i publicista s impresivnim portfoliom koji obuhvata više od 750 naučnih radova, publikacija, knjiga, postera i predavanja na nacionalnim i međunarodnim kongresima. Dobitnik je čak 21 naučnog priznanja za svoje kliničke i naučne rezultate.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
