Svjetski stručnjak o robotici u BiH: Imate ogroman potencijal za proizvodnju robota
KUKA slovi za jednog od giganata svjetske robotike, a ova komapnija svoj zamah ostvarila je zahvaljujući prije svega Dieteru Hanschu, stručnjaku koji je svoj dosadašnji naučni vijek posvetio isključivo robotici.
Ovaj svjetski stručnjak, koji je između ostalog u Rumuniji formirao fabriku za proizvodnju robotskih ruku, boravio je u Bosni i Hercegovini, tačnije Tuzli gdje je posjetio Njemački centar za robotiku (DKR), prvi ovakve vrste u regionu. Tom prilikom za Klix.ba je govorio o najzanimljivim temama koje su vezane za robotiku, primjenu robota u svakodnevnom životu te potencijalima koje naša zemlja ima.
Prvi susret s BiH
Na samom početku našeg razgovora, Hansch ističe da i tri decenije nakon prvog susreta s ovom tehnološkom oblasti i dalje osjeća isti žar za poslom i istraživanjima. S obzirom na to da se nalazi na pragu karijere, svoja stečena znanja i vještine spreman je prenijeti i na potencijale koji postoje u Bosni i Hercegovini, a koje je prepoznao već pri prvom susretu sa našom zemljom.
S obzirom na brzi tehnološki razvoj i potrebu za inovacijama u današnjem društvu, robotika pruža nevjerovatne mogućnosti za unapređenje različitih sektora. Hansch za Klix.ba kaže da se ekspanzija ove tehnološke oblasti bilježi od 1990. do 2010. godine, a nakon toga uslijedio je još veći zamah zbog nastanka novih, odnosno savremenih tehnologija.
"Posljednjih godina razvoj je ubrzan zbog toga što se više novih oblasti otvara, poput humanoidne robotike, vještačke inteligencije i raznih softvera", dodaje Hansch.
Robote danas imamo zastupljene u brojnim granama industrije, medicini, a u krajnjoj liniji i domaćinstvu. Često se automatski povezuju s prijetnjom i predikcijama kako će milioni radnika ostati bez posla. Međutim, naš sagovornik smatra da takvo mišljenje nema utemeljenje.
"U posljednje 32 godine, koliko djelujem u robotici, nikada nisam vidio da je neko izgubio posao zbog toga. U principu, robot se uvijek koristio za nadomještavanje radne snage, odnosno onih ljudi koji bi trebali obavljati određene poslove. Najprostije rečeno, radnik je znatno vrijednije biće u odnosu na robota koji je tu da nam olakša obavljanje određenih poslova te nam pruža mogućnost da se zapravo orijentiramo na obavljanje kvalitetnijih poslova i na takav način postanemo produktivniji", smatra Hansch.
Robotika je jedan od temelja četvrte industrijske revolucije, a u nastavku našeg razgovora zanimalo nas je koje su njene prednosti, ali i mane.
"Prednosti su bolji kvalitet, manje grešaka, tačnost i ponovljivost te rad u tri smjene, a osim toga robot nikada nije bolestan te ima mogućnost kontinuiranog rada. Kada je riječ o manama, teško ih je pronaći. Tu se može govoriti o nedovoljnoj proizvodnji robota, ali u tome čovjek opet dolazi u igru zbog nedovoljnog rada u tom segmentu", dodaje Hansch.
U industrijski razvijenijim državama, poput Kine robotika je posebno razvijena, a dodatna ekspanzija bi tek mogla uslijediti, na osnovu razvoja tehnologije. Upravo zbog toga bi roboti u narednom periodu mogli biti dodatno unapređeni.
"Zbog kvalitetnijih senzora, roboti bi u budućnosti mogli bolje 'vidjeti' te imati veću osjetljivost na temperature. Na osnovu toga se otvaraju nova polja njihovog djelovanja, u kombinaciji s novim tehnologijama. U principu, ključ je u podizanju njihove produktivnosti jer s time dolazimo i do podizanja ekonomskog standarda države", kaže Hansch.
Bh. potencijali u robotici
Mišljenja je da BiH ima ogromne potencijale u oblasti robotike, ali da ih ne koristi. Kako kaže, u svemu tome je potrebna pomoć države jer bez takve potpore ne postoji dovoljno energije, a samim tim ni inovacije.
"BiH ima ogroman potencijal te kada se uspoređuje s jednom Njemačkom, mogu reći da je relativno na početku. Njemački centar za robotiku je pionir te upravo on cijeli proces unapređuje kako vaša država ne bi bila na posljednjem mjestu u ovoj oblasti. Vaši potencijali su u ljudstvu i potrebno ih je koristiti. Uvjeren sam u to da će ogroman broj mašina robota biti zastupljen u BiH jer imate mogućnost za izgrađivanje znanja. U konačnici imate i mogućnost izgradnje kako biste bili u rangu razvijenih zemalja", smatra Hansch.
Kreiranje i proizvodnja robota idu jedno s drugim te je ih je nemoguće razdvajati.
"Ideja je da se pomoću modernih robota u cijelome svijetu prave potpuno jednaki proizvodi, bez obzira da li bi on bio proizveden u Stuttgartu, Torslandi ili Tuzli. Bitno je da se kreira veća dodatna vrijednost na osnovu robota, nakon čega svaka država može povećati produktivnost u proidvodnji, a potom prirodno dolazi do povećanja standarda i samim tim ljudi ostaju u svojoj državi", kaže Hansch.
Pod utjecajem kinematografije, ali i određenih teoretičara zavjere, uvriježeno je mišljenje da će se roboti uz pomoć vještačke inteligencije jednom otuđiti od ljudi i okrenuti se protiv njih. Ali, Hansch ističe da je to nemoguće.
"Robot vam je isto kao i laptop jer ukoliko nema programa on i ne radi. Dakle, ako nema alat, softver i okruženje on ne može raditi. On je kompleksniji u odnosu na kompjuter jer može obavljati fizičke poslove, ali potpuno isto ispunjava naredbe koje mu čovjek mora zadati", potcrtava Hansch.
Kao i u svim drugim oblastima, tako i u robotici postoje etička načela, odnono nepisana, pisana te pravila i principi koje svaki čovjek ima te ih koristi tokom svoga rada. U konačnici, roboti su tu da nam olakšaju svakodnevno funkcioniranje, a na BiH, odnosno njenim aparatima je da stvore prilike za mogućnost ostvarivanja benefita koje sa sobom nosi savremena tehnologija.
