Zbog drastičnog pada broja jednih od najvažnijih oprašivača u prirodi, bumbari su su danas itekako ugroženi.
Prema podacima novog istraživanja, ovi insekti se mnogo manje sreću nego ranije. Na primjer, u Sjevernoj Americi se dvostruko rjeđe viđaju u svim područjima u odnosu na 1974. godinu.
Inače, bumbari su specijalizirani za raznošenje peludi i oplodnju mnogih vrsta biljaka, među kojima su i poljoprivredna dobra, kao što su paradajz, borovnice i tikvice, piše National Geographic.
Nekoliko nekada čestih vrsta bumbara nestalo je iz mnogih područja u kojima su se mogli vidjeti, pa su postali lokalno istrebljeni na ovim mjestima.
U novom istraživanju, objavljenom u magazinu Science, istraživači su koristili složeni proces kako bi utvrdili jesu li za opadanje broja bumbara krive klimatske promjene.
Naučnici su istraživali zastupljenost 66 vrsta bumbara na dva kontinenta i utvrdili da u područjima koja su postala toplija u posljednjih nekoliko godina ili u kojima su zabilježene ekstremne promjene temperature, rjeđe možemo vidjeti bumbare. U Evropi je njihov broj pao za 17 posto u odnosu na početak 20. stoljeća.
Prema pristupu ovih naučnika, klimatski haos je glavni krivac za opadanje broja bumbara.
"Ovaj pad povezan je s time što su vrste bile primorane trpjeti temperature s kojima se ranije nisu susretale", kaže vodeći naučnik istraživanja, Peter Soroye, student poslijediplomskih studija sa Univerzitetu u Ottawi.
On ističe da nestanak bumbara u određenom području znači da su se ili preselili ili izumrli.
Njihova prilagodljivost ima granice
Odavno je poznato da bumbarima više odgovara hladnije vrijeme, jer oni imaju sposobnost proizvesti toplinu tokom letenja, zbog čega su često jedan od prvih insekata koji vidimo u proljeće. Kod većine vrsta nije ustanovljeno koliko toplinski valovi i promjene vremena utječu na njih, ali autori istraživanja ističu da čak i njihova velika prilagodljivost promjenama ima svoje granice.
Posljednjih pet godina bile su najtoplije zabilježene u zadnjih 14 desetljeća. Zbog toga je moglo doći do pregrijavanja ovih insekata, što su laboratorijski eksperimenti ustanovili da se može desiti, ili je na bumbare sve to indirektno utjecalo kroz vegetaciju i cvijeće, zbog čega su dovedeni do izgladnjelosti.
Bumbari u većini slučajeva žive godinu dana, a njihove matice zimu najčešće provode u razbacanom lišću ili u zemlji, gdje su također izložene temperaturnim promjenama i pojavama kao što su neočekivano rano topljenje leda i njegovo ponovno formiranje.
To što je broj bumbara opao ozbiljan je problem za životnu sredinu, jer su njihove sposobnosti oprašivanja potrebne mnogim biljkama, ističu naučnici.
Osim toga, tu je i ekonomski problem. Prema nekim procjenama, pčele doprinose s više od 15 milijardi dolara ekonomiji SAD-a oprašujući poljoprivredna dobra.
Drugi uzroci smanjenja broja
Klimatske promjene nisu jedini faktor koji je utjecao na smanjenje broja bumbara. Njih ugrožavaju i neonikotinoidi, pesticidi koji su veoma otrovni za sve vrste pčela, kao i uništavanje staništa pretvaranjem određenih divljih područja u obradive površine, širenje patogena i oslobađanje pčela koje nisu s tih prostora, a koje se donose u određena područja radi oprašivanja.
"Ovo istraživanje će privući pažnju naučnika na ulogu koju klimatske promjene mogu imati na opadanje broja bumbara. Njihovi podaci pokazuju da promjene klime mogu u velikom stepenu objasniti smanjenje broja, ali da to nije jedini faktor koji treba posmatrati", kaže Heather Hines, istraživačica sa Univerziteta u Pennsylvaniji, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju.
"Pčele bi se možda mogle izboriti s jednim problemom, ali utjecaj više faktora može znatno smanjiti brojnost populacije", kaže Matthias Becker, ekolog sa Univerziteta u Exeteru u Velikoj Britaniji.
Neki istraživači, kao što je Jamie Strange, sa Univerziteta u Ohiju, smatraju da nije dobro usredotočiti se na klimatske probleme, jer tako ignorišemo ostale faktore koji utječu na smanjenje broja bumbara.
Kako možemo pomoći
Kako istraživanje ukazuje na to da ekstremne temperature ugrožavaju bumbare, izgradnja parkova i sađenje stabala, u čijim krošnjama bi se ovi insekti mogli sakriti od topline, mali je korak, ali bi bio od pomoći.
Osim toga, vaši vrtovi s cvijećem koje sami uzgajate za njih su raj ako ne koristite pesticide kao što su neonikotinoidi.
V. T.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
