Cijeli ljudski genom je pohranjen na memorijski kristal koji može postojati milijarde godina
Kristal je razvio tim stručnjaka Istraživačkog centra za optoelektroniku Univerziteta u Southamptonu. Mogao bi se koristiti i za stvaranje zapisa o biljnim i životinjskim vrstama koje su u opasnosti od izumiranja.
Na kristalu se mogu pohraniti informacije koje sadrže do 360 terabajta i mogu biti pohranjene milijardama godina. Kristal može izdržati ekstremne uslove, što se odnosi na smrzavanje, požare, udarce, kosmičko zračenje i temperaturu do 1.000 stepeni celzijusovih.
Prije deset godina je nagrađen Guinnessovom knjigom rekorda kao "najizdržljiviji digitalni materijal za pohranjivanje informacija".
Peter Kazansky je profesor optoelektronike koji je predvodio tim istraživača u Southamptonu. Njegov tim je koristio ultrabrze lasere za ispisivanje informacija o ljudskom genomu. Informacije su ispisane na površini od 20 nanometara (jedan nanometar je milijarditi dio metra).
Riječ je o petodimenzionalnom memorijskom kristalu jer su informacije pohranjene u pet dimenzija njegove nanostrukture, a to su visina, dužina, širina, orijentacija i položaj.
"5D memorijskim kristalom se stvara mogućnost za druge istraživače da naprave vječno skladište genomskih informacija, iz kojih bi se kompleksni organizmi poput biljaka i životinja mogli obnoviti ako to nauka u budućnosti dozvoli", ukazao je Kazansky.
Istraživački tim je morao razmotriti ko će ili šta u dalekoj budućnosti preuzeti informacije. Na kristalu je vizuelni ključ kojim se pronalazaču kristala objašnjava koje informacije su pohranjene i kako se mogu koristiti.
No, kako je napomenuo Thomas Heinis, koji na Imperial College London vodi istraživanje o pohranjivanju DNK i koji nije bio uključen u spomenutu studiju, ostaje pitanje o tome kako bi se informacije mogle učitavati u budućnosti.
Memorijski kristal se trenutno nalazi u "Sjećanju čovječanstva", vremenskoj kapsuli unutar slane pećine u Australiji.
Kazansky i njegov tim su 2018. iskoristili tehnologiju memorijskih kristala za pohranjivanje trilogije knjiga naučne fantastike Isaaca Asimova "Foundation", a potom je tako pohranjena trilogija lansirana u svemir na automobilu Tesla Roadstar.
Osim toga, ova tehnologija je iskorištena za pohranjivanje glavnih dokumenata iz historije, među kojima je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i engleska povelja Magna Carta, kojom je u 13. stoljeću ograničena moć engleskih kraljeva.
Naučnici su ranije ove godine otkrili plan zaštite živih vrsta u kriogenom bioskladištu na Mjesecu, namijenjenom za spašavanje vrsta u slučaju katastrofe na planeti Zemlji, piše CNN.
