Stari Grci imali su pekaru, radnju za prodaju maslinovog ulja, te apoteku u kojoj su se prodavala šminka i lijekovi. Sve se nalazilo u istom centru.
U staroj Grčkoj portiko, ili “stoa” na grčkom, bio je dugačak trijem, ispod kog su se nalazile nanizane prostorije, što je bilo uobičajeno u helenističkom periodu, od III do I vijeka prije nove ere. Najnovije oktriće iz Argilosa, najstariji primjer u ovom dijelu Grčke, potpuno je jedinstveno.
"Nismo imali pojma da se nešto tako značajno sa historijske tačke gledišta nalazi ovdje", rekao je Jacques Perreault, profesor Univerziteta Montreal koji je nadgledao kopanje.
Na svom vrhuncu, u petom vijeku prije nove ere, Argilos je bio jedan od najbogatijih gradova ovog regiona. Profesor Perreaulto i dr. Zisis Bonijas, radili su od 1992. godine na iskopavanju brda koje je pokrivalo Argilos.
Ostaci argilosovog portika, od koga je otkopano 40 metara, nalaze se u trgovačkom dijelu grada, 50 metara od gradske kapije u to vrijeme. U njemu je nekada bilo sedam prostorija, od kojih je pet iskopano, i od kojih svaka ima dimenzije pet metara širine i sedam i po metara dubine, sa zadnjim zidom visine 2,5 metra.
"Svaka od ovih prostorija bila je prodavnica, nalazile su se jedna uz drugu, kao što se danas prodavnice redaju u šoping centrima", objasnio je Perreaulto.
Iskopane prostorije nalaze se na zapadnoj strani portika, što znači da arheolozi imaju još jedno krilo da istraže. Ovo stubište je neobično po tome što nije bilo arhitektonski simetrično i uniformno. Tehnike izgradnje i upotrebljeno kamenje razlikuju se jedni od drugih, što možda govori o tome da su na njima radili različiti majstori.
To pokazuje da su vlasnici radnji sami bili odgovorni za podizanje prostorija, da je trijem rezultat “privatnog poduzetništva”, a ne gradski projekt.
Sjeverna Grčka je u željezno doba bila vrlo napredna država. Dolina rijeke Strume, koja je smještena na manje od tri kilomentra od Argilosa, bila je bogata rudnicima zlata i srebra. Sa obližnjom lukom i rudnicima, Argilos je bio od strateškog značaja za trgovinu dragocijenim metalima. Međutim, napredak grada je naglo oslabio sredinom petog vijeka prije nove ere, kada su Atinjani osnovani grad Amfipolis.
Godine 357 p.n.e. Filip Drugi je osvojio čitavu regiju i deportovao stanovnike iz Argilosa u Amfipolis, novo sjedište kralja Makedonije. Napušten i netaknut daljim urbanim razvojem, Argilos je ostao zamrznut u vremenu.
"Nadamo se da će nas iskopine na istočnoj strani dovesti do novih prodavnica koje će nam pružiti uvid u dnevni život nekada uspješnog grada. Veoma sam uzbuđen", rekao je profesor Perreault za MailOnline.
