Fotografije prikazuju kratere na lunarnoj površini, koji se povećavaju kako se letjelica približava Mjesecu. Lander i rover bi se trebali spustiti na površinu 23. augusta, a ako ovaj dio misije bude uspješan, Indija će postati prva zemlja koja je obavila kontrolisano "meko slijetanje" blizu južnog pola. Također, postat će tek četvrta zemlja koja je obavila "meko slijetanje" na Mjesec nakon što su to učinili SAD, nekadašnji SSSR i Kina.
[TWITTER]1688215948531015681[/TWITTER]
Nakon što je letjelica kružila oko Zemlje desetak dana, poslana je u translunarnu orbitu prošlog utorka te je uspješno ušla u lunarnu orbitu u subotu. Indijska agencija za istraživanje svemira (ISRO) je saopćila da su sve provjere pokazale da je letjelica Chandrayaan-3 u dobrom stanju. Istaknuto je i da je ovo "treći put u nizu da je ISRO uspješno uveo svemirsku letjelicu u lunarnu orbitu".
Naučnici kažu da će ova letjelica, treća u indijskom programu istraživanja Mjeseca, nastaviti uspjeh prethodnih lunarnih misija. Lansirana je 13 godina nakon što je Indija 2008. godine obavila svoju prvu lunarnu misiju u kojoj je otkriveno prisustvo molekula vode na lunarnoj površini te ustanovljeno da Mjesec ima atmosferu tokom dana.
Letjelica Chandrayaan-2, koja je također sadržavala orbiter, lander i rover, lansirana je u julu 2019. godine, no bila je samo djelomično uspješna. Orbiter nastavlja kružiti i proučavati Mjesec čak i danas, no lander i rover su uništeni tokom slijetanja. ISRO je pažljivo analizirao podatke incidenta te je obavio simulacije kako bi se ispravile greške uoči misije Chandrayaan-3. Ova letjelica je teška 3.900 kg te košta 75 miliona dolara. Lander se naziva VIkram po osnivaču ISRO-a i težak je oko 1.500 kg, a u svom "trbuhu" nosi rover Pragyaan težak 26 kg.
Sada će naučnici početi smanjivati brzinu letjelice kako bi je doveli do tačke u kojoj je moguće meko slijetanje Vikrama.
"Planiran je niz manevara u svrhu postepenog smanjenja orbite i pozicioniranja iznad lunarnih polova. Nakon nekih manevara, izvršit će se niz kompleksnih manevara kočenja kako bi se omogućilo meko sliejtanje u regiju južnog pola Mjeseca 23. augusta", saopćio je ISRO.
Kada sleti, rover opremljen sa šest točkova će se kretati oko stijena i kratera na površini Mjeseca te će prikupljati važne podatke koje će zajedno s fotografijama slati na Zemlju na analizu.
Rover nosi instrumente koji će istraživati fizičke karakteristike lunarne površine, atmosferu blizu površine i tektonsku aktivnost.
Južni pol Mjeseca je još uvijek prilično neistražen, a površina koja ostaje u sjeni je mnogo veća u odnosu na onu na sjevernom polu. Naučnici smatraju da postoji mogućnost postojanja vode na lokacijama koje su uvijek u sjeni.
