Jednom od najznačajnijih arheoloških nalazišta prijeti nestanak zbog klimatskih promjena
Kratka vožnja brodom od užurbanih noćnih klubova Mykonosa vodi do mjesta UNESCO-ve baštine Delosa, jedno od najvažnijih svetišta starog grčkog i rimskog svijeta.
Okružene prodornim azurnim vodama, 2.000 godina stare građevine Delosa nude mikrokozmos informacija o svakodnevnom životu tokom helenističkog i rimskog razdoblja.
Ali u roku od nekoliko desetljeća, zbog porasta razine mora izazvanog klimatskim promjenama, mjesto poznato po svojim hramovima koje čuvaju kameni lavovi moglo bi zauvijek nestati, upozoravaju naučnici.
"Delos je osuđen na nestanak za otprilike 50 godina", rekla je Veronique Chankowski, voditeljica francuske arheološke škole u Ateni (EFA), koja je iskopavala nalazište posljednjih 150 godina pod licencom grčke države.
Tiha drama malenog otoka u Egejskom moru ne može biti više u suprotnosti s vrevom susjednog Mykonosa, koji privlači stotine hiljada posjetitelja godišnje.
Najveća konstruktivna oštećenja vidljiva su na području gdje su se nekoć nalazile trgovačke i skladišne zgrade u prvom i drugom stoljeću prije Krista i nije dostupno posjetiteljima.
"Voda zimi ulazi u skladišta. Izjeda podnožje zidova", primijetio je Jean-Charles Moretti, direktor francuske misije na Delosu i istraživač na francuskom državnom institutu za istraživanje antičke arhitekture (IRAA).
"Svake godine u proljeće primijetim da su se srušili novi zidovi", rekao je za AFP Moretti, koji je sudjelovao u iskopavanjima na otoku posljednjih 40 godina.
U razdoblju od 10 godina, razina mora porasla je do 20 metara u nekim dijelovima otoka.
Prošlogodišnja studija Univerziteta Aristotelio u Solunu pokazala je da povećanje temperature u kombinaciji s visokom razinom vlage može značajno utjecati na hemijski sastav određenih materijala koji se koriste u spomenicima kulturne baštine.
"Baš kao i ljudsko tijelo, spomenici su građeni da izdrže određene temperature", rekla je voditeljica studije Efstathia Tringa, istraživačica meteorologije i klimatologije na Univerziteta Aristotel u Solunu, za dnevnik Kathimerini ranije ove godine.
Dodatni problem predstavlja stalan dotok turista s Mikonosa koji često skreću s dopuštenih područja. Ljeti je samo nekolicina arheologa pri ruci za nadzor.
Za stare Grke Delos je bio rodno mjesto Apolona, boga svjetla, umjetnosti i liječenja, i njegove sestre Artemide, božice lova. Njih dvoje su bili su među glavnim božanstvima koje su častili i Grci i Rimljani.
Na vrhuncu svoje slave tokom rimske ere, Delos je privlačio hodočasnike i trgovce iz cijelog antičkog svijeta i naposljetku je izrastao u užurbani grad od oko 30.000 ljudi.
Ali popularnost otoka pokazala se kao neuspješna. Dvaput je opljačkan u prvom stoljeću prije Krista i na kraju je potpuno napušten. Za sada su korištene drvene potporne grede za podupiranje nekih zidova, rekao je Chankowski.
Ali snažnije mjere su složene i zahtijevat će multidisciplinarni odgovor, dodala je.
"Svi obalni gradovi izgubit će značajna područja koja se trenutno nalaze na razini mora. Zamijenili smo plastične slamke papirnatim, ali smo izgubili rat" za zaštitu okoliša", rekla je Athena-Christiana Loupou, grčka arheologinja koja vodi grupe kroz glavne atrakcije mjesta.
