Kako drveće u gradovima zaista spašava živote? U Evropi se mogla spriječiti smrt najmanje 2.500 ljudi
Istraživanjem, koje je objavljeno u naučnom časopisu Lancet, utvrđeno je da bi se sadnjom više drveća u evropskim gradovima mogla smanjiti stopa smrtnosti za 40 posto. Studijom su bila obuhvaćena 93 grada čija je prosječna pokrivenost stablima bila 15 posto.
Utvrđeno je da se prosječna temperatura može sniziti za 0,4 stepeni celzijusovih, i to povećanjem pokrivenosti stablima za 30 posto. Uzevši u obzir podatke iz 2015. godine, kada su posljednji put bili dostupni svi podaci, procijenjeno je da se time mogla spriječiti smrt 2.544 osobe (39,5 posto) od 6.700 osoba koje su preminule zbog srčanih problema.
Visoke temperature mogu uzrokovati efekat "užarenog urbanog otoka" ako u gradovima nema dovoljno zelenih površina. Ovo se dešava kada asfalt, željezo i beton apsorbuju i održavaju toplotu. Temperature u takvim okolnostima postaju opasno visoke.
Konstatovano je da je ovaj problem najizraženiji na jugu i istoku Evrope. Temperatura na Starom kontinentu je 2015. je u prosjeku bila viša za 1,5 stepeni. U rumunskom gradu Cluj-Napoca, čija pokrivenost drvećem iznosi samo sedam posto, temperatura je bila viša za sedam stepeni, u odnosu na okolno područje.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u gradovima bi do 2050. trebalo živjeti 2,5 milijardi ljudi. Efekat "užarenog urbanog otoka" će biti još više izražen zbog korištenja fosilnih goriva.
London i Barcelona su među gradovima koji imaju za cilj da 30 površine grada bude prekriveno stablima. Kako piše list Energy and Buildings, još jedna metoda za borbu protiv spomenutog efekta jeste ozelenjavanje krovova građevina. Osim toga, predlaže se korištenje boja kojima će se svjetlost više reflektovati.
