Mladi istraživač iz BiH radi na platformi koja bi omogućila razvoj vakcina za koronavirus
On trenutno na platformi za razvoj vakcina za koronaviruse radi s Andrejem Gajićem i njegovim timom iz Sharklab adria centra za marinsku i slatkovodnu biologiju, odnosno u sklopu njihovog Odjela za genetiku i biomedicinski inžinjering.
Bioinžinjering - nepostojeća grana u BiH
Objašnjava nam da realizacija ovakvog projekta nije pitanje tehničkih mogućnosti, jer je na razvoju moguće raditi bilo gdje u svijetu, no ovom projektu na putu stoji jedna prepreka - finansijske mogućnosti.
"Raditi na ovoj organeli, koliko god osjetljivo i kompleksno bilo, je jednako moguće u BiH kao što je bilo gdje drugo na svijetu. Međutim, bitno je navesti da ovo polje bio tehnologije, kao i većina grana biotehnologije/bioinžinjeringa gotovo da ne postoji u ovoj državi. U BiH je izuzetno teško baviti se inovacijama u poljima medicine, iako biotehnološka industrija predstavlja, rame u rame s IT industrijom, ekonomski najprofitabiliniju industriju u ekonomskom svijetu", rekao je naš mladi inovator.
Objašnjava i to da se kroz mnogo truda i naučne kreativnosti može pronaći odgovarajući način da se uz što manje sredstava uradi što više produktivnog posla:
"Trenutno sve radimo u nekoj manjoj skali, dokazujemo neke biološke principe dok otrkivamo druge koji su nam potrebni za razvijanje i vakcine i terapeutika za TBC koji bi bio mnogo efikasniji od antibiotika. Uspjeli smo osigurati dovoljno sredstava za te inicijalne eksperimente te vjerujemo da će dobijeni rezultati olakšati potragu za daljnjim finansiranjem. Ipak, bitno je navesti i da se ova tehnologija nikada nije koristila u ovu svrhu, tako da se suočavamo s nečim što je nauci nepoznato zbog čega je ovo još i teže, ali i intrigantnije."
Od rezultatata ovih prvih istraživanja će zavisiti njihov daljnj rad, a učinjeno će im, kako je kazao, "biti vodilja ka dalje".
Mladi naučnik nam govori da bi od ovog projekta i BiH imala koristi na način da bude stimulans domaćoj istraživačkoj sceni koja se nalazi nisko na ljestvici u odnosu na zemlje Evrope i svijeta i smjer u kojem ide njihov intelektualni kadar.
"Zamislite da makar jedan jedinstveni naučni podatak za bitne implikacije u medicini ili makar jedna inovacija iz polja biotehnologije svoje otrkivanje ili nastanak doživi unutar ove države! Mi kapacitet imamo, samo ga treba iskoristiti. Jedan ovakav projekt, samo postojanje ovog projekta, vjerujem da bi predstavljao veliki stimulans za naučno-istraživačku scenu u polju inovacija i bazične nauke u kontekstu biomedicinskih nauka", rekao je Kovačić.
Paradoks moderne medicine i biznis model farmaceutske industrije
Kovačić objašnjava kako svjedočimo jednom paradoksu moderne medicine - a to je da sofisticiranost farmaceutskih proizvoda i razumijevanje bioloških mehanizama ne znači da će se određene bolesti liječiti ili sprečavati na najbolji i zdrav način.
"Trenutno postoji utrka u kojoj se biotehnološke i farmaceutske kompanije takmiče ko će prvi plasirati vakcinu za SARS-CoV2 na tržište, što znači da desetine kompanija koristi različite pristupe u razvoju iste, dok postoje tehnologije koje obećavaju mnogo bolje rezultate nego tehnologije koje danas predstavljaju standarde", objašnjava on te dodaje:
"Dakle, potrebno je imati platformu koja omogućava razvoj vakcina i lijekova za koje se zna da su relativno sigurni od samog početka te da precizno mogu djelovati na patogen ili zaražene ćelije, a da ne stvaraju rizik od ponekad katastrofalnih nuspojava".
Ovakva ideja nije dobrodošla jer mijenja biznis model farmaceutske industrije. On objašnjava da se iz ekonomskih razloga mora polako pristupiti istraživanju i adaptirati, iako bi u idealnom svijetu to išlo mnogo drugačije.
Lijek za tuberkulozu
Ranije smo pisali o inovaciji koje se Dženan dosjetio još u srednjoj školi - o potencijalnom liječenju tuberkuloze, bolesti kojom je zaražena jedna trećina svjetske populacije, a koja godišnje uzme 1,6 miliona života.
On sa svojim timom sada predviđa da bi moglo doći do naglog porasta broja slučajeva TBC-a, zbog čega pokušavaju ubrzati i optimizovati proces istraživanja ove nanotehnologije.
"Ukratko, gledamo šta će najbolje funkcionisati, kako se čitav proces može optimizirati te uskoro počinjemo one eksperimente koji će nam odgovoriti na neka ključna pitanja vezana za ovu nanotehnologiju, ne samo nama lično, već za čitavu domenu ove tehnologije", rekao nam je on.
Dženana u životu čekaju mnoga istraživanja i mnogo koraka koje treba preći, no već sad se nalazi na važnoj prekretnici za domen nauke kojom se bavi. A ukoliko uspije u svom radu i čovječanstvo bi mu moglo biti zahvalno.
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
