Mutacija pokazuje zašto je koronavirus tako veliki neprijatelj ljudima
Svi živi organizmi mutiraju i prilagođavaju se kako bi maksimizirali preživljavanje u svojoj okolini, pa tako i koronavirusi. Naučnici kažu da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo da li je mutacija koronavirusa promijenila tok pandemije, te ostaje nejasno da li je ova mutacija smrtonosnija, piše CNN.
Odmah nakon pojave koronavirusa, istraživači su početi tražiti obrasce promjene među desetinama hiljada sekvenci virusnih genoma novog koronavirusa. Sve podatke do kojih dođu, istraživači unose u zajedničku bazu podataka. Podaci su otvorenog tipa, što znači da im mogu pristupiti svi koji imaju računar.
Na prve promjene koronavirusa upozorili su istraživači koji su vješti u dešifriranju poruka virusa HIV-1 koji uzrokuje AIDS. Praćenje promjena i ponašanja virusa istraživačima može dati veći uvid na reakciju virusa na antivirusne lijekove. Kako kažu, kada saznaju priču koju pričaju virusni genomi, mogu odabrati koje će lijekova koristiti za liječenje određenog soja virusa.
Istraživači koji su proučavali koronavirus ili SARS-CoV-2 genom primijetili su da jedna mutacija dominira nad svim ostalima. U slučaju koronavirusa, mutacija utječe na proteine u šiljcima pomoću kojih se virus kači za ljudski organizam. Šiljci su od posebne važnosti u životu koronavirusa jer predstavljaju mehanizam koji omogućava virusu da se veže za ćeliju domaćina prije nego što ga zarazi.
Nakon analize prve mutacije koronavirusa, naučnici sumnjaju da promjena poboljšava sposobnost koronavirusa da se čvrsto prilijepi za sluznicu nosa ili očiju kako bi započeo proces infekcije.
Ipak, mnogi sumnjaju u ovu analizu. S obzirom da su se istraživači oslanjali samo na javno dostupne podatke i računalne analize genoma virusa, nisu bili u mogućnosti konačno zaključiti da je njihova ideja jedino razumno objašnjenje za pojavu novog dominantnog soja koronavirusa.
S druge strane, istraživanje jasno pokazuje da se virus razvija. Također je utvrđeno da je mutacija virusa u laboratorijskim uvjetima bila gotovo deset puta zaraznija od ostalih sojeva koronavirusa. Uz genomske analize koje su pokazale da je taj soj postao dominantan, moglo bi se objasniti zašto se novi koronavirus tako širio u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Latinskoj Americi.
Kineski ljekari na sjeveroistoku Kine primijetili su da su novozaraženi duže nosili virus, to jest da im je potrebno više vremena da budu negativno testirani na virus. Također su otkrili da je pacijentima potrebno duže vremena da pokažu simptome na bolest Covid-19.
Istraživači upozoravaju da bi virus mogao mutirati kako bi postao još uporniji i kako bi duže preživljavao, jer oni koji ga nose duže vrijeme imaju veće mogućnosti zaraziti druge.
