Pobuna Nika
1

Na današnji dan počeli su najveći "navijački neredi" u historiji, na kraju je ubijeno 30.000 ljudi

Piše: F. H.
Rekonstrukcija izgleda Hipodroma (Foto: Wikimedia)
Rekonstrukcija izgleda Hipodroma (Foto: Wikimedia)
Justinijan je vladao Istočnim Rimskim Carstvom od 527. do 565. godine, ali je pobuna koju su prouzrokovali navijači različitih timova u utrkama konjskih kočija 532. godine prijetila da uništi njegovu vlast na samom početku.

Kao i danas i u antici sportski timovi su imali svoje navijače. U Konstantinopolju to su bili navijači različitih timova u utrkama konjskih kočija, a to je tradicija koja je bila preuzeta iz Rima. Glavna podijela navijača je bila na pristalice "zelenih i plavih".

Ovo grupe su u suštini djelovale više kao ulične bande koje su doprinosile lošoj sigurnosnoj situaciji u tadašnjem Konstantinopolju svojim pljačkama, otmicama i drugim djelima. Timovi su ispoljavali često i stavove po pitanju politike, religije i drugih aktuelnih pitanja te su iza njih često bili interesi raznih moćnih pojedinaca.

Situacija se počela komplikovati nakon što su nakon jednog od sukoba neki od "navijača" bili uhapšeni i obješeni, a dvojica navijača jedan "plavi" i jedn "zeleni" su se 10. januara sklonili u jednu crkvu. Na sljedećim trkama koje su počele 13. januara, navijači oba tima su tražili da se ova dva navijača puste i oslobode krivice.

Hipodrom na kojem su se održavale utrke bio je pun ljutitih navijača i od samog početka car Justinijan bio je izložen uvredama. Pri kraju dana, prilikom 22 utrke masa je počela da uzvikuje "Nika", što u prijevodu znači pobjeđuj ili osvoji. Nakon toga došlo je do pobune, uništen je dio i crkve sv. Sofije. Pobunjenici su sada od cara tražili da otpusti dvojicu visokih funkcionera Jovana Kapadokijskog i Tribonijana.

Velika palata u kojoj se car nalazio sada je bila pod opsadom, a osim cara u palati se nalazila i carica Teodora i vojskovođa Belisar.

Pobunjenici su počeli tražiti i eventualne kandidate koji bi zamijenili Justinijana. U jednom trenutku 17. januara situacija je za Justinijana bila tako očajna da je razmatrao da napusti Konstantinopolj, ali se tome navodno suprostavila carica Teodora koja je održala govor u kojem je poručila da će ranije umrijeti nego se odreći toga da bude carica.

Atmosfera u palati se promijenila i pristupilo se razradi plana. Generali Belisar i Mund su razradili vojni dio napada, dok je evnuh Narses radio na stvaranju raskola među pobunjenicima i otišao vođama "plavih" kako bi ih ubijedio da su oni draži Justinijanu od "zelenih".

Peti dan pobune 18. januara carske trupe koje su vodili generali Belisar i Mund započeli su napad na Hipodrom, a došlo je i do međusobnog obračuna "zelenih i plavih". Prema procjenama u borbama je ubijeno više od 30.000 "navijača", a za vrijeme nereda su stradale desetine hiljada.