NASA je 1977. godine lansirala sonde Voyager 1 i Voyager 2 te tako započela najveću avanturu u historiji na koju je krenula svemirska sonda bez posade. Sonde su "posjetile sve vanjske planete osim Plutona te su transformisale ljudsko shvatanje solarnog sistema te razumijevanje njegovog nastanka. Međutim, međuzvjezdano putovanje legendarnih sondi, koje traje već 45 godina, bliži se svom kraju. NASA je započela proces gašenja sistema svojih letjelica.
Ništa što je čovjek napravio nije otputovalo toliko daleko kao dvije sonde, a one su motiv da čovječanstvo napravi nove korake u širi univerzum.
Sonde su otvorile mogućnost za istraživanje svemira te su je pružale svih ovih godina. Koliko daleko su otišle, nemoguće je opisati, jer su otputovale dalje nego bilo koji objekt koji je napravio čovjek. Zbog toga će ova putovanja vjerovatno držati rekord desetljećima, ako ne i stoljeće.
Odluka za smanjenjem energije na minimum donesena je kako bi se produžio životni vijek sondi još nekoliko godina, rok "blagog gašenja" je postavljen za 2030. godinu. Ipak, sonde su uveliko nadmašile očekivanja s obzirom na činjenicu da je njihov prvobitni "rok trajanja" procijenjen na samo četiri godine.
Sonde napajaju reaktori radioaktivnog putonija koji su osiguravali energiju za male kompjutere koji rade desetljećima bez prestanka. Međutim, kraj definitivno dolazi, jer energija u sistemima sonde opada. To znači da se sve više komponenti i uređaja mora gasiti.
Primarna misija sondi je bio prelet gasnih divova Jupitera i Saturna, ali su one obavile mnogo više posla. Godine 1990. je Voyager snimio fotografiju Zemlje poznatu kao Pale Blue Dot, odnosno Blijedo plava tačka. Na fotografiji je planeta prikazana kao sitna mrlja u pojasu svjetline uzrokovanom sunčevom svjetlošću koja udara o instrument svemirske letjelice. Fotografija je snimljena s udaljenosti od oko 6 milijardi kilometara od Zemlje.
Fosil ptice star 12 miliona godina otkrio prahistorijskog južnoameričkog grabežljivca
