Voyager 2 je druga najudaljenija letjelica koja istražuje ono što se nalazi dalje od najudaljenijih planeta Sunčevog sistema, no on polako "umire" dok juri kroz međuzvjezdani prostor brzinom većom od 54.000 km/h. Voyagerov tim inženjera je već isključio grijače i druge potrošače energije koji nisu ključni za let, međutim, situacija je postala još teža. Energija letjelice otpada pa je NASA bila na rubu gašenja jednog od njenih pet naučnih instumenata, što bi označilo početak kraja naučne misije koja traje već desetljećima.
Međutim, inženjeri su u zadnji tren napravili novi plan kako bi "izvukli" još života iz Voyagera 2. Oni su uspjeli u jednom od njegovih dijelova pronašli "skriveni" izvo energije koji im je omogućio da ipak ne ugase ključni instrument u naredne tri godine.
"Naučni podaci koji Voyageri šalju postaju još vredniji kako se oni udaljavaju od Sunca, tako da smo definitivno zainteresovani da održimo što više instrumenata operativnim što je duže moguće", izjavila je Linda Spilker, naučnica iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
Using our 3D solar system simulator, you can re-trace Voyager's multi-decade odyssey among the planets, and see the view from its current location in interstellar space https://t.co/RHFPAS3IjS https://t.co/c8EU0YUdDv pic.twitter.com/KAiRgyaRoB
— NASA Solar System (@NASASolarSystem) April 27, 2023
Međutim, nakon ostvarenog uspjeha, inženjeri su udvostručili ciljeve misije i proširili ih na Uran i Neptun. Zajedno su istraživali četiri planete, 48 mjeseca i niz planetarnih magnetnih polja i prstenova.
Sada Voyager istražuje granice utjecaja Sunca, a ovo su prve sonde koje su otputovale dalje od takozvane "heliosfere", sunčevog zaštitnog mjehura čestica i magnetnih polja. Blizanci pomažu naučnicima da odgovore na pitanja o njegovoj ulozi u zaštiti Zemlje od radijacije koja se nalazi u međuzvjezdanom okruženju. Naučnici definišu međuzvjezdani prostor kao mjesto izvan Sunčevog stalnog protoka materijala koji utječe na njegovu okolinu.
Inženjeri su pronašli dodatnu količinu energije u dijelu dizajniranom da štiti naučne instrumente od promjena u njihovoj voltaži. Električne fluktuacije bi potencijalno mogle oštetiti instrumente, tako da regulator pokreće rezervno kolo za pristup rezervnoj energiji generatora. Sada će instrumenti Voyagera 2 koristit tu energiju umjesto da je ostavljaju po strani.
Obje sonde Voyager rade na radioizotopnim termoelektričnim generatorima koji pretvaraju toplotu iz raspadnutog plutonija, međutim, proces daje manje snage svake godine.
Što se tiče Voyagera 1, on već koristi jedan manje naučni instrument u odnosu na blizanca, ali je to onaj koji je zakazao u ranoj fazi misije. To znači da NASA neće morati odlučiti da ugasi još jedan do sljedeće godine. Ukoliko ova strategija bude uspješna za Voyager 2, tim će razmisliti da učini isto s Voyagerom 1.
Iako Voyager 2 sada leti bez naponske zaštitne mreže, inženjeri su uvjereni da je njegova električna energija relativno stabilna, što predstavlja mali rizik za instrumente.
