Rezultati istraživanja temelje se na najnovijim posmatranjima, ali i na očitavanjima svemirskih letjelica Vojadžer 1 i 2 pomoću kojih su naučnici prije 10-ak godina procijenili prosječnu brzinu nestajanja prstenova.
Saturnovi prstenovi sastoje se uglavnom od komadića leda različitih veličina - neki su mikroskopski poput komadića prašine, a neki su veličine od nekoliko metara, a nestaju jer ih Saturn svojom gravitacijom privlači ka sebi te se oni spuštaju prema planeti u obliku kiše ledenih čestica koju ka sebi vuče magnetsko polje Saturna.
"Procijenili smo da bi se tom ‘kišom iz prstenova’ mogao za pola sata napuniti jedan olimpijski bazen", rekao je astrofizicar James O'Donoghue iz NASA-e.
Prema njegovim riječima, ako se u obzir uzme samo ta kiša, prstenovi će za 300 miliona godina nestati u potpunosti.
Naučnici još nisu sigurni da li je Saturn od samog početka imao prstenove ili su oni nastali u kasnijoj fazi njegovog života, a najnovije istraživanje govori u prilog pomenutoj teoriji pa je moguće da prstenovi nisu stariji od 100 miliona godina.
"Imamo sreće da postojimo u vrijeme kada Saturn okružuju predivni prstenovi. Ali, ako su oni kratkotrajne prirode, postoji mogućnost da smo propustili upečatljive prstenove oko Jupitera, Urana ili Neptuna, obzirom da su oni danas jedva vidljivi oko tih planeta", rekao je James O'Donoghue.
Kako se navodi, ako su prstenovi nastali u kasnijoj fazi nastanka planete, moguće je da su se formirali prilikom sudara malenih ledenih satelita u orbiti Jupitera- vjerovatno zbog toga što su im orbite poremetili prolazeći svemirski objekti poput asteroida ili kometa.
Stručnjaci NASA-e namjeravaju da još neko vrijeme prate stepen smanjivanja prstenova i da vide da li oni prolaze kroz sezonske promjene, prenosi RTCG.
Inače, Saturnu treba 2094. godine da napravi krug oko Sunca pa su tokom tog njegovog putovanja čestice prstenova na različitim nivoima izložene Suncu.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
