Procjenjuje se da je 85 posto svih zvijezda predstavljaju binarne parove, možda čak i "trojke" ili "četvorke", jer se zvijezde formiraju u "zvjezdanim mrestilištima" koja su zapravo oblaci gasova i prašine, a koji često formiraju hiljade zvijezda.
Uzimajući to u obzir, korištenjem najmodernijih tehnika i posljednjih astrometričkih podataka iz svemirskog opservatorija GAIA Evropske svemirske agencije (ESA), naučnici s Instituta za astrofiziku, nauku i svemir (IA) u Portugalu vjeruju da su pronašli gotovo identičnu zvijezdu našem Suncu koja je udaljena oko 184 svjetlosne godine.
"S obzirom na to da nema mnogo informacija o prošlosti Sunca, proučavanje ovih zvijezda može pomoći da razumijemo gdje u galaksiji i pod kojim uslovima je nastalo Sunce", izjavio je astronom Vardan Adibekyan.
Kao što je slučaj s našim Suncem, HD186302 je glavna zvijezda G-tipa, nešto je veća od svog "pretpostavljenog brata" te ima približno istu temperaturu, svjetlinu te sličan hemijski sastav, a također je stara oko 4,5 milijardi godina. Ovi podaci su ključni jer veličina, starost, temperatura, svjetlina i hemijski sastav našeg Sunca nude najbolje poznate uvjete za održanje života.
"Ako budemo imali sreće i blizanac našeg Sunca bude imao planetu stjenovitog tipa u zoni u kojoj je moguć život te ukoliko je ta planeta 'kontaminirana' sjemenom života sa Zemlje, onda bismo mogli imati Zemlju 2.0 koja kruži oko Sunca 2.0", rekao je Adibekyan.
Prethodni kandidat za zvijezdu veoma sličnu Suncu bila je zvijezda HD162826 F-tipa otkrivena 2014. godine. Zvijezde F-tipa su plave i bijele boje, toplije su od našeg Sunca i imaju veću masu u prosjeku 1,7 puta veću od Sunčeve. Također, mnogo su sjajnije.
IA sada planira pretražiti okolinu potencijalnog Sunčevog blizanca i tragati za znakovima planeta koje bi mogle biti slične našoj.
