Neandertalci su jeli morske pse i delfine: Kako je morska hrana djelovala na njihov mozak?
Desetljećima se sposobnost pronalaženja hrane u morima i rijekama smatrala specifičnošću razumnog čovjeka. Ipak, naučnici su pronašli dokaze da su neandertalci s današnjeg juga Portugala i te kako koristili hranu iz mora.
Živjeli su u razdoblju od 106.000 do 86.000 godina prije našeg vremena u pećini Figueira Brava kraj Setubala. Jeli su dagnje, rakove, morske pse, jegulje, morske ptice, delfine i tuljane.
Did Neanderthals share our species' interest in oceans and their inhabitants? Neanderthal surf and turf https://t.co/C1PaoDYEmP cc @cienciabrujula
— Francis Villatoro (@emulenews) March 26, 2020
Stimulatori mozga?
Najstariji dokazi o korištenju hrane iz mora datiraju prije 160.000 godina i pronađeni su na jugu Afrike. Istraživači potvrđuju da su morski plodovi djelovali na mozak čovjekovog pretka stimulirajući kognitivne sposobnosti.
Time bi se mogao objasniti nastanak velikog broja izuma i razvoj kreativnosti ljudske populacije od prije 200.000 godina. Način prehrane pomogao je razumnom čovjeku nadmašiti svoje srodnike kao što su neandertalci i denisovci, piše BBC.
Ipak, istraživači kažu da su neandertalci iz okoline Setubala koristili plodove mora u istoj mjeri kao i moderne ljudske grupacije koje su tada živjele na jugu Afrike.
"Zilhão i saradnici tvrde da su identifikovali naslage morskog materijala. Riječ je o građevinama napravljenim od školjki. Važne su jer govore o sistemskom organizovanju čovjekovih predaka. Zajednički su sudjelovali u prikupljanju materijala i odbacivanju nepotrebnih dijelova", navodi profesor britanskog Instituta za arheologiju UCL Matthew Pope.
Profesor Pope nije sudjelovao u istraživanju, ali kaže da su lovci na školjke koristili dio plijena za izradu monumentalnih građevina gdje su se čak i sahranjivali.
"Proučavanje naslaga je naporan posao. Postoji velika sličnost s tvorevinama koje su pronađene u Africi", navodi profesor Pope.
