Otkriće u pećini u Francuskoj moglo bi objasniti zašto su neandertalci nestali
Međutim, otkriće koje se događa jednom u životu, nazvano Thorin po liku iz "Hobita", ostalo je dobro čuvana tajna gotovo cijelo desetljeće dok su Slimak i njegovi kolege razotkrivali važnost otkrića, napornog pothvata koji je postavio stručnjaake za drevnu DNK protiv arheologa.
"Suočili smo se s velikim problemom. Genetika je bila sigurna da je neandertalac kojeg smo zvali Thorin star 105.000 godina. Ali po arheološkom kontekstu (uzorka) znali smo da je star negdje između 40.000 do 50.000 godina. Ono što je DNK sugerirao nije bilo u skladu s onim što smo vidjeli", rekao je Slimak, istraživač u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja i Univerziteta Paul Sabatier u Toulouseu, piše CNN.
Timu je trebalo gotovo 10 godina da sastavi priču o zagonetnom neandertalcu, dodajući novo poglavlje u dugotrajnu misteriju zašto su ti ljudi nestali prije otprilike 40.000 godina.
Istraživanje, objavljeno u srijedu u časopisu Cell Genomics, pokazalo je da je Thorin pripadao lozi ili skupini neandertalaca koji su bili izolirani od drugih skupina oko 50.000 godina. Ova genetska izolacija bila je razlog zašto se činilo da Thorinova DNK potječe iz ranijeg razdoblja nego što je zapravo bila.
Do sada su genetičari mislili da je u vrijeme izumiranja postojala jedna neandertalska populacija koja je bila genetski homogena, ali nova studija otkriva da su u to vrijeme u zapadnoj Evropi bile prisutne najmanje dvije populacije i živjele su iznenađujuće blizu jedna drugoj.
"Populacija Thorina provela je 50.000 godina bez razmjene gena s drugim neandertalskim populacijama. Imamo dakle 50 tisućljeća tokom kojih su dvije neandertalske populacije, koje su živjele desetak dana hoda jedna od druge, koegzistirale potpuno ignorirajući jedna drugu", rekao je Slimak u saopćenju za javnost.
Slimak je rekao da otkriće sugeriše da su neandertalske zajednice bile male i otočne, faktori koji bi mogli biti ključni za razumijevanje njihovog izumiranja jer se izolacija općenito smatra evolucijskim nedostatkom.
Manje genetske varijacije mogle bi otežati prilagodbu promjenjivoj klimi ili bolesti, dok manja društvena interakcija među grupama otežava razmjenu znanja i tehnologije.
“Oni su bili sretni u svojoj dolini i nisu se morali seliti, dok Homo sapiens cijelo vrijeme želi istraživati, vidjeti što ima nakon ove rijeke, nakon ove planine. (Imamo) ovu potrebu, ovu potrebu za kretanjem i ovu potrebu za izgradnjom društvene mreže,” rekao je Slimak.
Ovaj obrazac malih populacija, međusobno izoliranih kulturno i genetski, vjerojatno je bio glavni faktor iza izumiranja neandertalaca, koje se dogodilo otprilike u isto vrijeme kada je Homo sapiens stigao u Evropu.
DNK iz fosila Homo sapiensa iz tog vremena pokazuje da su se ti rani došljaci križali s neandertalcima, tragovi tih susreta ostali su u današnjoj ljudskoj populaciji. Međutim, u neandertalskim fosilima iz tog vremena, uključujući Thorinove ostatke, nisu pronađeni odgovarajući genetski dokazi tog križanja, navodi se u studiji.
Kakvo god ponašanje dovelo do nedostatka genetske isprepletenosti s jedne strane, zajedno s malim i izoliranim populacijama neandertalaca poput one koju su identificirali Slimak i njegovi kolege, vjerovatno je pridonijelo nestanku neandertalaca, rekao je Chris Stringer, voditelj istraživanja ljudske evolucije u Londonu Prirodoslovni muzej koji nije bio uključen u istraživanje.
"Kakvi god bili razlozi za ovu neravnotežu (društvenu, biološku?) ona je pridonijela smrti posljednjih neandertalaca, budući da je njihova ionako mala populacija gubila jedinke reproduktivne dobi u korist druge vrste, bez ikakvog povrata. Zajedno s ekonomskim natjecanjem pridošlica oko resursa, ovo je mogao biti recept za demografski kolaps", rekao je Stringer
Nije jasno je li Thorinov cijeli kostur pokopan u Grotte Mandrin, kako je poznato sklonište u stijenama u dolini Rhône u blizini Malatavernea u Francuskoj. Ostaci su pronađeni blizu površine u mekom, nestabilnom tlu, a iskopavanje se sporo nastavlja, rekao je Slimak, a arheolozi izvlače "zrno po zrno". Također nije jasno je li primjerak, koji je mužjak, namjerno zakopan ili ne.
Arheolozi su do sada iskopali više Thorinovih ostataka: 31 zub, dio čeljusti i pet kostiju prstiju. Oblik njegovih zuba tipičan je za neandertalca, ali je imao dva dodatna donja kutnjaka - osobina koja ponekad ukazuje na inbred populaciju, navodi se u studiji.
Početna genetska analiza sugeriše da je Thorin bio puno stariji jer se njegov genom razlikovao od ostalih kasnijih neandertalaca, nalik genomima drevnih ljudi koji su živjeli prije više od 100.000 godina.
Kako bi razumjeli Thorinovo porijeklo i potvrdili starost njegovih ostataka, tim je analizirao hemijske izotope u njegovim kostima i zubima kako bi zaključio u kakvoj je klimi živio na temelju vode koju je pio i drugih čimbenika. Neandertalac u Evropi prije 105.000 godina uživao bi u puno toplijoj klimi nego onaj koji je živio prije 45.000 godina tokom ledenog doba.
"Radili smo sedam godina kako bismo otkrili ko je bio u krivu - arheolozi ili genomici", rekao je Slimak u saopćenju za javnost.
Slimak je bio uključen u iskapanja Grotte Mandrina više od tri desetljeća i došao je do niza uzbudljivih otkrića u skloništu od stijena. To je jedino poznato mjesto koje je bilo dom naizmjeničnim skupinama Homo sapiensa i neandertalaca, plus najraniji dokaz o korištenju luka i strijele izvan Afrike.
"Grotte Mandrin nastavlja donositi iznenađenja", rekao je Stringer.
