Nevjerovatno otkriće: U Gornjoj Tuzli pronađeni ostaci rimskog vodovoda
Prve procjene arheologa pokazuju da je vodovod star više od 1.800 godina, a pretpostavlja se da je snabdijevao jedno poljoprivredno naselje iz doba Rimljana.
Tačan početak rimskog vodovoda još uvijek nije decidno utvrđen, ali se pretpostavlja da nastaje na lokalitetu ispod obližnjeg brda u Gornjoj Tuzli.
Profesorica na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli doc.dr. Mersiha Imamović kaže da su u rimskom periodu postojala tri načina za provođenje vode, odnosno putem ozidanog rimskog kanala, zatim kanala sa olovnim cijevima te cijevima koje su napravljene od pečene zemlje.
"Ovdje se radi o prvom načinu, zidanom kanalu, koji je zidan od cigle, korišten je specijalni malter koji nije propuštao vodu napravljen je od pijeska i bijelog krečnjaka. Što se tiče ovog vodovoda, dužine je 11 metara i 20 centimetara. Odakle se pruža, ne možemo u ovom momentu reći, ali vjerovatno je dolazio s brda iznad ove lokacije", kazala je Imamović, naglasivši da je otkriće vodovoda ogroman doprinos za nauku.
Voditelj arheološkog istraživanja i nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli Bego Omerčević doktorsku disertaciju odbranio je upravo na temu dolaska Rimljana na tuzlanske prostore i njihove civilizacije.
"U tom kontekstu držao sam se stava da su oni morali biti prisutni ovdje (u Gornjoj Tuzli, op.a.) i onda se rodila ideja da se u to upustim i počnem istraživati. Istražujući jedan lokalitet ovdje, raniju fazu neolitskog doba, dobio sam informaciju od mještana da bi tu moglo biti ovo što smo našli. Tim tragom smo i krenuli, napravili smo projekt, izvadili potrebne saglasnosti i dozvole i krenuli u iskopavanje. Ovo je jedinstven nalaz u Bosni i Hercegovini, nešto malo fragmenata je pronađeno u Beogradu, ali ovo je jedinstveno i njegova vrijednost je velika", istakao je Omerčević.
Tim okupljen oko ovog projekta pored Imamović i Omerčević sačinjavaju dva buduća doktora arheologije, dva doktora arheologije sa Univerziteta Primorska te profesor Enver Imamović.
"Pokušavam u Tuzli napraviti arheološku školu za buduća vremena i moja konstatacije je da bi Gornja Tuzla mogla biti grad muzej kada bi se sistematski istražila", naglasio je Omerčević.
U proteklom periodu na području Tuzle u nekoliko navrata su vršena arheološka iskopavanja sa izuzetno vrijednom zaostavštinom. Prije tačno godinu dana veliko interesovanje historičara, arheologa i geologa probudilo se za gradilište u centru Tuzle, na kojem je pronađen određeni arheološki materijal, odnosno arheološki ostaci iz doba neolita - mlađeg kamenog doba.
Ocijenivši Gornju Tuzlu riznicom kulturno-historijskog naslijeđa, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je kazao da raniji pronalazak ostataka neolitskih posuda za isoljavanje iz doba neolita pokazuje jedan neprekinut kontinuitet života u gradu soli, a koji traje od mlađeg kamenog doba do danas.
"Dakle to je više od sedam, osam hiljada godina i normalno je da je u tom kontinuitetu morao biti i Rimski period. Radi se o spektakularnom otkriću i ja se ovim putem zahvaljujem profesoru Begi Omerčeviću koji kao naučnik vodi i finansira ovo istraživanje. Mjesto na kojem stojimo se zove Grad, koji je u podnožju padine koja se zove Gradina i ko zna šta se još može otkriti kada se dobiju saglasnosti od vlasnika zemlje za iskopavanja. Ovo je razvojna prilika, jer najvažniji faktori razvoja su kulturno naslijeđe, prirodno naslijeđe i ljudi, a mi kao Grad ćemo podržati daljnja iskopavanja", poručio je Imamović.
Vrijedi kazati da su u Gornjoj Tuzli arheološka iskopavanja vršena i 2007. godine, a tadašnjom analizom pronađenih predmeta, koja je rađena u Arheološkom muzeju u Beču, potvrđeno je da su iz doba neolita.
Kada je riječ o aktuelnom projektu, stručnjaci i dalje nastavljaju na arheološkom istraživanju kako bi se došlo do svih činjenica vezanih za vodovod iz rimskog perioda.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
