Ovaj problem posebno se ističe u Sjedinjenim Američkim Državama, a polazi od fundametnalno pogrešne percepcije o tome šta teorija evolucije predstavlja.
Kako bi ukratko objasnio problem i ukazao na rješenja, popularizator nauke Caleb Trujillo napravio je sažetak i objašnjenje tri najveće greške kada je riječ o poimanju evolucije.
1. To je samo teorija
Evolucija je shvatanje prema kojem se organizmi – biljke, bakterije i životinje – mijenjaju tokom vremena. Da bi se taj proces objasnio, potrebna je teorija, odnosno vrlo dobro objašnjenje.
U svakodnevnom životu riječ "teorija" objašnjava nagađanje ili pretpostavku, dok je "teorija" u naučnom svijetu potpuna suprotnost – ona je najbolji opis razloga što se neka pojava dešava. Za razliku od zakona koji opisuju šta će se desiti u određenim uslovima, teorija obuhvata srodne zakone, stvara cjelinu te daje ideju ili objašnjenje prirodnog procesa.
2. Ljudi su nastali od majmuna
Evolucija kaže da su svi organizmi na Zemlji potomci jednog dalekog pretka. "Modifikovani potomci“ kao što su ljudi predstavljaju posebnu vrstu, ali koja dijeli karakteristike i sa drugim potomcima zajedničkog pretka.
Pošto ljudi sa čovjekolikim majmunima dijele blizu 90 posto karakteristika DNK, zaključak slijedi da su čovjek i čovjekoliki majmun bliski rođaci, tj. da je njihovo srodstvo čak i bliže od prvog organizma. Pretpostavlja se da je naš zajednički predak živio prije više od pet miliona godina.
3. Ne može biti dokazana
Na sličan način kao što detektiv shvata šta se desilo na mjestu zločina, naučnici posmatrajući živi svijet dolaze do zaključka o tome kako je on uopće postao raznolik. Dokazi su dostupni i njihov broj je ogroman, a zahvaljujući sve boljem shvatanju evolucije, razvile su se i posebne grane nauke koje izučavaju određene dijelove tih dokaza.
Biohemija izučava DNK, komparativna anatomija, biogeografija i fiziologija izučavaju, između ostalog, kosti i fosile. Tu su i evolucijska psihologija, epistemologija, antropologija i mnoge druge. Čak i pored velikog broja eksperimenata i testiranja, samo sedam posto njih bude prihvaćeno i objavljeno, što svjedoči o strogosti i trudu u izbjegavanju grešaka i pogrešnih zaključaka.
Shvatanje evolucije dovelo je do razvoja lijekova koji pomažu u borbi protiv raka i virusa HIV-a, a zahvaljujući poznavanju pravila evolucije svake godine naučnici razvijaju vakcine prilagođene novim virusima gripe.
