Njihove gene svi nosimo: Kako je izgledao život posljednjih neandertalaca

Prisutnost ove vrste na Gibraltaru prvi je put ustanovljena 1848. godine kada je otkrivena lubanja odrasle jedinke neandertalca. Od tada, pronađene su kosti sedam drugih pripadnika vrste, kao i brojne rukotvorine koje su koristili u svakodnevnom životu, poput oruđa, školjki i životinjskih ostataka.

Naslage ostataka, koje su pripadnici ove vrste ostavili za sobom, potiču iz različitih geoloških razdoblja pa se pretpostavlja da su neandertalci ove pećine periodično naseljavali tijekom razdoblja dugog 100.000 godina.

Postoje nagovještaji da su naseljavali i okolna priobalna područja, ali uslijed činjenice da je razina vode za posljednjih 30.000 godina značajno porastala, mnogi mogući dokazi njihove prisutnosti nalaze se duboko pod vodom. Srećom, strme litice Gibraltara ostale su nepotopljene i sačuvale su veliki dio značajnih ostataka.

I dok je prednji dio Gorham's Cavea otvoren i obasjan sunčevim zrakama, a uz to pruža i pogled na ocean, zadnji je dio mračan  i podijeljen na nekoliko odaja. Pećina je tijekom ljeta ostajala relativno hladna, dok je u zimskom razdoblju zadržavala toplinu te je predstavljala idealno utočište i štitila od opasnih predatora.

Nježna vrsta

Baš kao i ostatak njihove vrste, neandertalci koji su živjeli na ovom prostoru bili su daleko od predodžbe koju današnji čovjek ima o njima, kao o brutalnim, zdepastim, primitivnim stvorenjima koja komuniciraju mumljanjem i nasilno vitlaju motkama prema svakom tko im se pokuša približiti.

Zapravo, istraživanja na području genetike pokazuju da čovjek dijeli 99,5 posto DNK s neandertalcem te da i danas nosimo neandertalski gen u sebi. S tim u vezi, Paola Villa sa Univerziteta Colorado u svom istraživanju na području genetike napominje kako "moramo odbaciti kompleks superiornosti modernog čovjeka u odnosu na svoje pretke".

"Kada su preci današnjeg čovjeka stigli iz Afrike u Evropu, neprestano su se miješali s neandertalcima i sparivali se s njima. Svaka individua rođena u današnje vrijeme izvan prostora Afrike i dalje u svom genu nosi dokaz o ovom prapovijesnom miješanju", zaključuje Villa.

Na povezanost čovjeka sa svojim neandertalskim precima ukazuju još neki ostaci pronađeni u gibraltarskim pećinama.

"Pretpostavlja se da su, na temelju onoga što je zatečeno među ostacima, u prehrani koristili morske sisavce i razne vrste ribe. Ovo nije iznenađenje jer nedavna otkrića pokazuju da su neandertalci znali plivati. Postoje čak i dokazi o tome da su lovili delfine", kaže Finlayson.

Ostaci više od 150 različitih vrsta ptica također su pronađeni u Gorham's Caveu. Mnogi od njih imaju tragove zuba ili su izrezani, što upućuje na to da su ih neandertalci koristili u prehrani. Među njima ima čak i ptica predatora, poput orlova i lešinara. Iako nije poznato kojom tehnikom su se služili pri lovu, jesu li postavljali mamce ili su to radili na neki drugi način, poznato je da u prehrani nisu koristili cijelo tijelo ptice, pogotovo ne ptice poput lešinara koje su pune štetnih kiselina.

"Ono što čudi je da se mnogi tragovi rezanja nalaze na kostima krila, na kojima ima jako malo mesa, što upućuje na to da su ptice lovili zbog perja", kaže Finlayson. On dodaje da su posebno preferirali ptice s crnim perjem  i najvjerojatnije ga koristili za dekoraciju ili kao nakit.

Ovakvi rituali ukazuju na to da su neandertalci bili sofisticirani u shvaćanju kulturnih simbola i da su ih u velikoj mjeri poštovali. Kreativnost i apstraktno rezoniranje potrebno da bi se životinja koja leti pretvorila u neki dekorativni ogrtač dokazuje da su kognitivne sposobnosti ove vrste bile jako slične sposobnostima današnjeg čovjeka.

Drevni umjetnici

Otkriće šara na zidu Gorham's Cavea iz 2014. godine prvi je dokaz neandertalske umjetnosti. Da nije riječ o slučajnosti već o nečemu što je prethodno moralo biti osmišljeno govori i činjenica da su arheolozi, kada su pokušali iscrtati istu takvu šaru, došli do zaključka da je za najdublji otisak u kamenu bilo potrebno oko 60 udaraca oštrim kamenim predmetom.

Daljnja otkrića dekorativnih školjki, kao i korištenje pigmenta oker boje za bojenje, upućuju na zaključak da su neandertalci koristili objekte za stvaranje umjetnina. Tokom 2018. godine, veći broj pećinskih crteža i iscrtanih geometrijskih oblika otkrivenih u Španiji pripisan je neandertalcima, a neki datiraju i iz razdoblja od prije 64.000 godina.

Da su preci modernog čovjeka mogli nešto naučiti od neandertalaca, kao i da su ovi bili spremni dijeliti određena dostignuća, dokazuju primjeri alata napravljenih od kostiju koji su otkriveni na području koje su nastanjivali neandertalci, a kasnije, isti su takvi alati pronađeni na prostorima koje su isključivo nastanjivali preci današnjeg čovjeka.

Tim istraživača s University of Leiden u Holandiji, koji je predvodila Marie Soressi, analizirao je područja na kojima su neandertalci živjeli u razdoblju od prije 40.000-60.000 godina.

Alati koji su pronađeni predstavljaju zapravo dijelove kostiju rebara jelena, koji su najvjerojatnije korišteni kako bi se odjeća napravila mekšom za nošenje.

"Ovaj tip kostiju tipičan je za bilo koje područje koje su nastanjivali preci modernog čovjeka, a nakon što su neandertalci izumrli", kaže Soressi.

"Ljudi su kopirali način upotrebe kostiju koji su koristili neandertalci te je za mene upravo ovo potencijalno prvi dokaz prenesenog znanja s neandertalca na čovjeka. Neandertalci su evolutivno bili na puno većoj razini nego što smo mi to dugo vremena smatrali, tako da je vrijeme da shvatimo kako su ove dvije vrste izjednačene na mnogim područjima na kojima ih uspoređujemo", dodaje ona.

Iako je njihova vrsta izumrla, neandertalci nisu u potpunosti nestali. Veliki dio njihovog genoma zadržao se u tijelu današnjeg čovjeka, a pečat koji je ova vrsta ostavila na čovječanstvo trajat će još tisućama godina.