Nedostatak raznolikosti
47

Nobelovu nagradu 2020. godine dobile tek četiri žene i nijedan crnac

Dž. L.
Ilustracija/Shutterstock
Ilustracija/Shutterstock
Među stotinama uspješnih ljudi i organizacija kojima su ove sedmice dodijeljene Nobelove nagrade, samo su četiri žene i nijedan Afroamerikanac, što sugeriše da dodjela prestižnih nagrada i dalje ima problem s raznolikošću, upozoravaju stručnjaci.
Od ukupno 931 pojedinca i 28 organizacija koji su kroz godine osvojili Nobela, samo je 16 tamnoputih osoba. Ipak, ove godine Nobelom nije počašćen nijedan crnac.

Zanimljivo je da je do danas 12 crnaca osvojilo Nobela za mir, tri Nobela za književnost i jednu nagradu za ekonomiju. Nijedan crnac nikada nije osvojio neku od Nobelovih naučnih nagrada.

S druge strane, Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna u srijedu ove sedmice su postale prve dvije naučnice koje su zajednički osvojile nagradu za hemiju, bez muškog saradnika, te tek šesta i sedma žena koja je ikad pobijedila u ovoj kategoriji.

Nagradu za fiziku u utorak su dobili Roger Penrose, Reinhard Genzel i Andrea Ghez za svoja otkrića o crnim rupama. Ghez je time postala tek četvrta žena koja je ikada osvojila Nobelovu nagradu za fiziku.

Dok se povećava broj nagrađivanih naučnica, aktivisti i naučnici u CNN-ovoj analizi upozoravaju kako je problem raznolikosti u dodjeli Nobela još veći kada je riječ o rasi.

"Problem s nedostatkom rasne raznolikosti nije samo problem Nobelovih nagrada, već je to društveni sistemski problem. Ovaj problem prisutan je u svim segmentima društva", kazao je profesor hemije Marc Zimmer.

On dodaje da nedostatak raznolikosti u nauci može dovesti do nedostatka informacija o određenim demografskim podacima.

"Da bismo se stvarno bavili naukom, trebaju nam svi, a ne samo 30, 40 posto stanovništva", kazao je Zimmer.

Nagradu za književnost u četvrtak je osvojila američka pjesnikinja Louise Gluck, čime se ukupan broj dobitnica Nobelove nagrade povećao na 57, što čini tek šest posto od ukupnog broja dodijeljenih nagrada. Broj crnaca dobitnika još je manji i iznosi tek dva posto.

Goran K. Hansson, sekretar Kraljevske švedske akademije nauka, kazao je prošle godine za Nature da je ova organizacija zabrinuta zbog manjka žena naučnica izvan Evrope i Sjeverne Amerike među Nobelovcima.

Međutim, Nobelov komitet navodno je uložio značajne napore da se obrati istraživačkim univerzitetima širom svijeta. Kako kaže Hansson, "neravnopravna raspodjela Nobelovih nagrada odraz je većeg društvenog problema" u svijetu nauke.