Pogledajte u nebo: Bh. fotograf bilježi spektakl svemira - od galaksije do pahuljice

Astronomija je, tvrdi Ćatović, uvijek popularna, ljude zanima svemir i sve ono što se događa u njemu, ali astrofotografija je specifična jer je oprema skupa, a kriva učenja vrlo strma.

"U Sarajevu odavno djeluje AD Orion, a postoji i nekoliko FB grupa gdje se okupljaju ljudi koji vole astronomiju. Ono što mene čini ponosnim je činjenica da sam u maju ove godine, zajedno sa Jasminom Poturovićem i Kenanom Arnautovićem, uspio organizovati prvi veći Astro-party na Velikom polju na Igmanu. Utisci su veoma lijepi, ljudi su se družili, roštiljali, gledali u planete i galaksije, pa se nadamo da će Astro-party postati tradicija", kazao je.

Pored toga što objektiv usmjerava prema nebu, Ćatović fotografiše i "lokalnu" prirodu te najsitnije pojave kao što su pahuljice snijega i kapljice vode - sušta suprotnost također sferičnih objekata iznad naših glava.

Zahtjevan i lijep hobi

Ćatović je objasnio kako izgleda jedna sesija promatranja i fotografisanja neba, a po svemu sudeći riječ je o zahtjevnom i skupom hobiju. Postupak snimanja, pogotovo ako nemate sreću da živite u svjetlosno nezagađenom području, počinje pakovanjem čak 5-6 velikih putničkih torbi punih opreme za snimanje.

"Na mjesto snimanja treba doći nešto prije mraka da sastavite opremu koja se sastoji iz barem 50 sitnih i krupnih dijelova. Usmjeravanje teleskopa je najzahtjevniji proces jer se postolje treba precizno nivelirati, zatim okrenuti polaroskop (mali teleskop unutar glavnog teleskopa) grubo prema sjeveru, naći sjevernjaču i njen trenutni položaj u odnosu na sjeverni nebeski pol, i pomicati šarafe na postolju kako bi osu teleskopa usmjerili precizno u pravcu sjevernog nebeskog pola. Tada dolazi na red precizno usjeveravanje", objasnio je Ćatović za Klix.ba.

Postupak postavljanja teleskopa i preciznog usmjeveravanja ne traje nikad ispod sat vremena. Samo snimanje se upravlja laptopom i traje barem 4-5 sati. Nakon uspješnog posla počinje pakovanje u potpunom mraku gdje, nažalost, tvrdi Ćatović, postoji mogućnost da se zaboravi nešto od opreme.

"Da bi se snimilo bilo šta na nebu trebate prije svega kvalitetnu opremu, teleskop sa kvalitetnijom optikom i jedan manji teleskop. Potom vam treba DSLR aparat za snimanje dalekih nebeskih tijela koju spojite sa većim teleskopom i pri čemu glavni teleskop ustvari služi kao objektiv. Za snimanje Sunca potreban vam je solarni filter bez kojeg možete uništiti senzor na aparatu, a naravno bez njega ne smijete ni vizuelno gledati Sunce kroz okular jer bi tako nepovratno oštetili vid! Za snimanje maglina često su potrebni filteri kako bi se izvukli detalji, a poseban problem je napajanje strujom koji možete riješiti korištenjem akumulatorskg tipa baterije", detaljno je opisao Ćatović.

Cijena same opreme sa kojom možete nešto kvalitetno uraditi nije niža od 5.000 KM. Da biste snimili planete potreban vam je softver koji će prepoznati vašu astronomsku kameru i pomoću kojeg ćete snimati video date planete sa što više frejmova. Cijena potrebnih softvera (od kojih su neki besplatni) ide i do 1.000 KM.

Ako niste u mogućnosti da kupite nešto od opreme, u početnoj fazi možete da snimate samo sa DSLR aparatom i teleobjektivom ili pak sa širokokutnim objektivom.