Nauka
9

Pronađeno mjesto pada letjelice Schiaparelli

Klix.ba
Udubljenje na površini Marsa nastalo nakon pada letjelice Schiaparelli, koju je na Crvenu planetu poslala Evropska svemirska agencija (ESA), otkriveno je pomoću američkog satelita.

Satelit Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) je pronašao veliku tamnu tačku u zoni slijetanja letjelice Schiaparelli, koja odgovara udaru nastalom pri padu velikom brzinom. Naučnici vjeruju da se ESA-in lander srušio i da je potpuno uništen.

Podaci koje je letjelica poslala prije prekida kontakta pokazuju da sistemi za slijetanje nisu radili pravilno. Padobran je odbačen prerano, a retrorakete namijenjene usporavanju landera su funkcionisale samo nekoliko sekundi umjesto barem pola minute.

Fotografija satelita MRO nije potpuno vjerodostojna jer se radi o niskoj rezoluciji, no, oblik tačke dosta govori, a njene dimenzije iznose oko 15x40 metara, što je rezultat rasipanja pražine i kamenih fragmenata nakon pada letjelice. Tačka se nalazi 5,5 km zapadno od očekivanog mjesta slijetanja letjelice.

Također, treba napomenuti da tačka nije postojala na ranijim fotografijama satelita MRO.

ESA i američka agencija NASA kojoj pripada satelit MRO vjeruju da se zaista radi o mjestu pada lendara, posebno jer je primijećeno i mjesto na kojem se vjerovatno nalazi padobran.

Inžinjeri nastavljaju analizirati telemetriju koja je prikupljena u različitim fazama spuštanja letjelice, sve do trenutka prekida signala, koji se dogodio oko 50 sekundi prije očekivanog vremena slijetanja landera na površinu Marsa.

Istraga će u konačnici pokazati šta se zapravo dogodilo, odnosno, u kojoj fazi spuštanja je započeo slobodan pad letjelice. Naučnici vjeruju da se to dogodilo na visini između jednog i četiri kilometra. Također, bit će poznato i kojom je brzinom letjelica pala na površinu Crvene planete.

Detaljnije fotografije satelita MRO će biti dostupne sljedeće sedmice kada on ponovo snimi mjesto pada svojom kamerom visoke rezolucije.

Letjelica Schiaparelli je dio ESA-inog programa ExoMars, udruženog projekta s Rusima, čiji je cilj traženje dokaza o postojanju života na Marsu. Robot težak 600 kg je trebao poslužiti ESA-i za skupljanje iskustva i samopouzdanja prije planiranog spuštanja rovera na Mars planiranog za 2021. godinu.

Buduće vozilo će koristiti istu tehnologiju kao i letjelica Schiaparelli.