Razgovarali smo sa našim astronomom Muhamedom Muminovićem, po njemu je nazvan asteroid
Muminović navodi kako ga je astronomija počela zanimati jako rano, te da u njegovom djetinjstvu astronomija nije ni postojala u Bosni i Hercegovini.
"Roditelji su vidjeli da se zanimam, kupovali mi u ono doba, ranih pedesetih godina, novine sa stripovima (zagrebački Plavi vjesnik i slično), mene je to nosilo. Čim sam naučio čitati (7-8 godina) idem u biblioteku, najbliža mi je bila preko Miljacke gdje je danas Iranska ambasada. Nađem par knjiga koje imaju vezu sa astronomijom. Gutam sve to, a nemam nikoga oko sebe da me uvede u to. Ali, krenulo je", govori Muminović.
Pojašnjava da je teško porediti današnje vrijeme i period kada se on počinjao zanimati za astronomiju. Prije 60-ak godina su astornomski instrumenti, čak i oni najednostavniji bili jako skupi.
"Danas, zahvaljujući tehnološkom napretku, cijene su pale do mjere sa čak i prosječno situirana osoba može da si kupi teleskop. Ja sam oko 1961 godine, išao u osmogodišnju školu Zmaj Jovinu kod Drvenija mosta. Sada je to Safvet beg Bašagić. Inače, njihovim učenicima sam održao predavanje iz astronomije prošle godine. Preko puta današnje Umjetničke škole, bila je prodavnica školskih učila. I u izlogu, mali teleskop. Gledao sam ga svaki dan ali moji nisu imali novaca da mi ga kupe", kaže Muminović.
Navodi da sada poznaje najmanje desetak mladih ljudi iz BiH koji su kupili teleskope koje je on mogao samo sanjati.
"Neki od njih su u vezi sa nama, nekima je to samo individualno zadovoljstvo. Međutim, tada je to bila borba za osvajanja novih prostora, nauke, entuzijazma. Želimo da i nove generacije pokupe makar malo od toga", priča Muminović.
Govori kako i u Bosni i Hercegovini ima mladih i perspektivnih ljudi sa ljubavlju prema ovoj nauci, te da se karijera ne mora nužno praviti ovdje.
"Lično, još uvijek imam poznanstava u svijetu da nekoga preporučim, da odstudira astronomiju, imamo i nekoliko primjera, pa ako bude prilike da se vrate ili da pomognu iz svijeta, super", kaže Muminović.
Smatra da i male države kao što je Bosna i Hercegovina mogu držati korak kada je u pitanju nauka, te da se mnoge stvari mogu uraditi iz malih država, ali da je potrebna neka tačka "kula svjetilja kao što je bila Astronomska opservatorija na Trebeviću", da ih uputi.
Isitče da bi obnova opservatorija na Trebeviću bio veliki iskorak, da bi dala impuls i da se ne radi samo o nekoj "velikoj nauci" nego i popularizaciji astronomije, radu sa mladima.
"Ne može se iz kafane voditi nauka", poručuje Muminović.
Muminović naglašava da se astronomija nalazi na prvoj fronti prirodnih nauka, da je svemir sudbina čovječanstva i da daje mogućnosti za razvoj novih tehnologija. Kako navodi nuklearna energija prvo otkrivena na Suncu i zvijezdama, pa onda primjenjena na zemlji, a da ćemo sutra možda otkriti kako koristiti tamnu energiju.
Posebno zanimljivo je da je po bosanskohercegovačkom astronomu Muhamedu Muminoviću nazvan asteroid broj 182730. Prijedlog za imenovanje Međunarodnoj astronomskoj uniji dao je profesor astrofizike na Univerzitetu u Washingtonu Željko Ivezić. Međunarodna astronomska unija je jedino internacionalno tijelo zaduženo za imenovanje svemirskih objekata.
Ivezić je rođen u Sarajevu i kasnije sa roditeljima preselio u Zagreb. Imenovan je direktorom izgradnje jedne od najmoćnijih zvjzdarnica na svijetu nazvane Vera Rubin, koja je smještena u planinama Čilea.
Asteroid koji je nazvan po Muhamedu Muminoviću otkriven je 21.11. 2001. godine. U obrazloženju se navodi da je Muminović astronom, pedagog i najplodniji autor astronomske literature u Bosni i Hercegovini i da je imao je centralnu ulogu u razvoju Zvjezdarnice Čolina kapa na Trebeviću u blizini Sarajeva i pokrenuo brojne astronomske aktivnosti u regiji.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
