"Ukoliko bismo mogli izgraditi vremensku mašinu i putovati kroz vrijeme te vidjeti kako je Zemlja izgledala u vrijeme kriptozoika, vjerovatno je kako bismo vidjeli nešto ovakvo", govori za BBC Reel Susana de la Torre, profesorica na UANL biotehnološkom istitutu, pokazujući na jedan od bazena u oazi Cuatro Cienegas.
U svijetloplavim bazenima žive stromatoliti koji su ustvari najstariji fosilni ostaci cijanobakterija, a stari su otprilike 3,5 milijardi godina.
"Ovi stromatoliti imaju na mnogo toga reći o porijeklu života na Zemlji. Oni su preživjeli glacijacije koje nije uspio preživjeti ostatak svijeta", pojašnjava Torre.Istraživač Hector Arocha govori kako su ovi mikroorganizmi izumili proces fotosinteze te prekrili našu planetu atmosferom.
Stromatoliti u Cuatro Cienegas i dalje proizvode kisik kao što su to činili i milionima godina unazad.
"Kako bismo razumjeli zašto postoji voda u ovoj pustinji, moramo se vratiti unazad 150 miliona godina kada se Pangaea razdvojili na dva mega kontinenta. Tada je drevno more prekrilo ovaj dio Meksika koje je ostalo zarobljeno u bazenima", priča Arocha za BBC.
U zavisnosti od sezone, danas Cuatro Cienegas može prekriti do 200 svijetloplavih bazena, a u svakom žive endemske vrste vodenih bića.
Cuatro Cienegas redovno posjećuju biolozi i drugi istraživači u potrazi za dokazima nastajanja života na Zemlji. NASA je posjećivala ovu oazu u nadi pronalaska uslova i dokaza koji bi se mogli iskoristiti za stvaranje života na drugim planetama.
"Smatram da život na drugim planetama i u drugim okruženjima izvan zemlje može biti veoma sličan onome što vidimo ovdje", kazala je istraživačica Nahui Olin Medina.Dugogodišnji istraživači poručuju kako Cuatro Cienegas nije samo mjesto koje treba posjetiti radi pravljenja fotografija i selfija. Kako ističu, tajne mikroorganizama koji žive tamo i koji su preživjeli glacijacije i masovna izumiranja, mogu spasiti čovječanstvo.