Satelitski podaci otkrili precizne mjere "ledenog čudovišta" A23a
Satelitska mjerenja su pokazala da prosječna debljina leta iznosi nešto više od 280 metara. Računajući poznatu površinu od 3.900 kvadratnih metara, zapremina iznosi ugrubo oko 1.100 kubnih kilometara, a masa nešto manje od bilion tona.
Ledeni brijeg koji se odvojio od Antarktika 1986. godine, uskoro će otplutati izvan Bijelog kontinenta. Već je dostigao kritičnu tačku svog putovanja, a u sljedećih nekoliko sedmica će vjerovatno biti odlučena njegova buduća putanja Južnim okeanom.
Nova mjerenja ledenog brijega A23a obavljena su su pomoću letjelice CryoSat-2, koja je opremljena radarskim visinomjerom, uređajem koji može detektovati koliki je zapravo brijeg iznad vodene linije.
Korištenjem informacija o gustoći leta moguće je odrediti koliko je leda potopljeno.
"Ovakav satelit može izmjeriti udaljenost do površine satelita i do površine mora, tako da možemo pratiti debljinu leda iz svemira. Također, omogućava nam da pratimo stanjivanje ledenog brijega dok je izložen toplijim vodama okeana. Uz poznavanje topografije morskog dna, mi znamo gdje će se ledeni brijeg nasukati, a saznat ćemo i kada će se dovoljno istanjiti da nastavi dalje", izjavila je dr. Anne Braakmann-Folgmann iz Univerziteta Tromso za BBC.
"Rođen" u masovnom odvajanju brijegova od ledee police Filchner u južnom Weddellovom moru, A23a se ubrzo zaglavio u plitkom mulju te postao "ledeni otok" i takav ostao više od tri desetljeća. Njegova forma nije ujednačena jer su neki dijelovi deblji od ostalih. CryoSat je pokazao da jedan dio ima veoma duboku kobilicu, koja je 2018. godine imala gaz (potopljeni dio leda) od gotovo 350 metara. Upravo je ovaj dio "usidravao" A23a tako dugo.
Satelitski snimci pokazuju i površinske pukotine koje su se otvorile direktno iznad kobilice kao rezultat sudara s morskim dnom. U narednim godinama je A23a gubio masu te se oslobodio i nastavio kretati.
"U proteklom desetljeću smo zabilježili smanjenje debljine od 2,5 metara godišnje, što je očekivano zbog temperatura u Weddellovom moru", rekao je dr. Andy Ridout s Univerzitetskog koledža u Londonu.
A23a je sada stigao do vrha Antarktičkog poluotoka, gdje postoji konvergencija različitih tokova vode koja se brzo kreće oko kontinenta u smjeru kazaljke na satu.
Način na koji ledeni brijeg bude u interakciji s ovim, ali i zapadnim vjetrovima koji dominiraju u tom dijelu svijeta, kontrolisat će njegovo kretanje u budućnosti.
Ipak, očekuje se da krene stazom pod nazivom "aleja ledenog brijega", koja će ga usmjeriti u pravcu britanske prekomorske teritorije Južne Georgije.
Naučnici nastavljaju pratiti ovaj ledeni brijeg. Poznato je ledeni brijegovi imaju veliki utjecaj na okolinu.
"Oni su odgovorni za duboko miješanje morske vode, uzburkavaju okeanske vode čime se hranjive materije izbacuju na površinu, a izbacuje se i mnogo 'prašine'. Sve ovo utječe na 'oplodnju' okeana, tako da ćete često vidjeti kako fitoplankton 'cvjeta' za njima", zaključio je profesor Mike Meredith.
