Predavačica fizičke geografije na britanskom Univerzitetu Southampton Zoe Thomas je 2020. godine na Otocima bila na terenskom radu, kada ju je prijateljica obavijestila da su stabla otkopana na gradilištu.
"Pomislili smo da je to zaista čudno jer jedna od stvari o Folklandima koju svi znaju jeste da drveće tu ne raste. Tu je vrlo vjetrovito i neplodno", rekla je Thomas, koja je bila vodeća istraživačica.
Folklandski otoci su prekomorski teritorij Velike Britanija, koja je zbog ovih otoka 1982. vodila kratki rat protiv Argentine. Velika Britanija je pobijedila u tom ratu, ali Argentina nastavlja polagati pravo na otoke.
Thomas i njene kolege su zatekli velike komade drveta. Prema njenim riječima, ostaci su bili toliko očuvani da su izgledali kao da ih je neko napravio. Po pronalasku stabala zapitali su se koliko su ona zapravo stara.
Prisustvo fosila drveća sugerira da je otok nekada bio prostor prašume umjerenog područja, što je dramatično drugačiji ekosistem od trenutnog. No, priča o skrivenoj šumi seže i dalje u prošlost nego što su istraživači prvobitno mislili. Naime, analizama stabala je zaključeno da su stara između 15 i 30 miliona godina.
Pronalazak ovih stabala ukazuje na to da je klima na Folklandskim otocima morala biti vlažnija i toplija nego što je danas.
Nejasno je zašto drveće još uvijek ne raste na Folklandskom arhipelagu, poznatom i kao Malvinski otoci, jer ono raste na istoj geografskoj širni u južnoj Americi. Istraživači pretpostavljaju da su razlog za to snažni vjetrovi i kiselo tlo bogato tresetom, piše CNN.
